Put do Predsjedništva BiH u brojkama: Šta rezultati iz 2022. govore o šansama kandidata u Federaciji BiH
Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 4. oktobra ove godine, a politička scena u Federaciji BiH već sada ulazi u jednu od najvažnijih izbornih utrka — onu za dva člana Predsjedništva BiH koji se biraju s teritorije ovog entiteta.
Iako zvanične kampanje još nisu počele, imena kandidata uglavnom su poznata, a političke stranke već kalkulišu s rezultatima iz prethodnih izbora, procjenjujući koliko podrške mogu očekivati na jesen.
Za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda kandidature su najavili Denis Bećirović, Bakir Izetbegović, Semir Efendić i Šuhret Fazlić.
Za drugu poziciju, člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, kandidati su Darijana Filipović, Slaven Kovačević i Zdenko Lučić.
Ponovo duel Bećirovića i Izetbegovića
U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH ponovo će se suočiti dva kandidata koja su dominirala i na izborima 2022. godine.
Denis Bećirović tada je osvojio 330.238 glasova i postao član Predsjedništva BiH, dok je Bakir Izetbegović dobio 214.412 glasova i ostao bez novog mandata.
Rezultati iz 2022. godine i danas predstavljaju osnovu za procjene izbornih šansi, ali politički odnosi u međuvremenu su se značajno promijenili.
Izetbegović i dalje računa na stabilno biračko tijelo SDA, koja je na izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 2022. godine osvojila 243.415 glasova. Međutim, broj glasova koje je dobio lično bio je manji od ukupnog stranačkog rezultata, što pokazuje da dio birača SDA nije glasao za njega kao kandidata za Predsjedništvo.
S druge strane, Bećirović je na prošlim izborima imao podršku široke koalicije od 11 stranaka, dok sada iza njega stoji čak 14 političkih subjekata.
Iako je SDP BiH samostalno osvojio 129.500 glasova za državni parlament, ključ njegove pobjede bila je podrška drugih stranaka, među kojima su bili NiP, Naša stranka, NES, PDA, SBB, BPS, POMAK i druge.
Zbirni rezultat stranaka koje su podržale Bećirovića iznosio je 362.381 glas, što je bilo više od 32 hiljade glasova iznad rezultata koji je ostvario kao zajednički kandidat.
To pokazuje da dio birača stranaka Trojke i njihovih partnera nije automatski podržao zajedničkog kandidata, ali je ukupna koalicija ipak bila dovoljno snažna za pobjedu.
Efendić i Fazlić kao nepoznanice izbora
Za razliku od Bećirovića i Izetbegovića, Semir Efendić i Šuhret Fazlić do sada nisu učestvovali u utrci za Predsjedništvo BiH niti su testirali podršku na državnom nivou.
Efendić ulazi u utrku kao predsjednik Stranka za Bosnu i Hercegovinu, čija je lista za Predstavnički dom PSBiH 2022. godine osvojila 26.480 glasova.
Njegova kandidatura mogla bi imati poseban utjecaj na raspodjelu glasova unutar probosanskog biračkog tijela, posebno među glasačima koji su ranije podržavali SDA ili manje stranke centra.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje koliko Efendić može izaći iz okvira svoje političke baze i privući šire biračko tijelo na nivou Federacije BiH.
Slična situacija je i sa Šuhretom Fazlićem i političkom platformom POMAK, koja do sada nije imala kandidata za Predsjedništvo BiH.
Njegova eventualna podrška mogla bi biti regionalno koncentrisana, prije svega u Unsko-sanskom kantonu, ali ostaje neizvjesno koliko to može imati efekta na ukupni izborni rezultat.
Utrka za hrvatskog člana Predsjedništva bez Komšića
Ovogodišnji izbori donose i veliku promjenu u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH jer se Željko Komšić neće kandidovati.
Komšić je 2022. godine osvojio 227.540 glasova i ubjedljivo pobijedio tadašnju kandidatkinju HDZ-a Borjana Krišto, koja je dobila 180.255 glasova.
Međutim, izborna matematika ove godine znatno je složenija.
Kandidatkinja HDZ-a Darijana Filipović do sada nije nastupala u utrci za Predsjedništvo BiH, ali je kao kandidatkinja za Parlamentarnu skupštinu BiH 2022. godine osvojila 24.653 glasa.
HDZ BiH je tada za Predstavnički dom PSBiH osvojio 137.340 glasova, što predstavlja stabilnu osnovu za novu kampanju.
S druge strane, Slaven Kovačević ulazi kao formalno nezavisni kandidat uz podršku Demokratske fronte. Međutim, ostaje pitanje koliko može naslijediti Komšićevo biračko tijelo, koje je prethodnih godina bilo šire od same baze DF-a.
Na izborima 2022. DF je osvojio 101.715 glasova, dok je Komšić dobio više od 227 hiljada, što pokazuje da je značajan broj glasova dolazio i od birača drugih stranaka.
Zdenko Lučić u utrku ulazi uz podršku takozvane “Petorke” stranaka s hrvatskim predznakom — HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS.
Te stranke su na izborima 2022. godine zajedno osvojile 36.477 glasova za državni parlament, iako su neke ranije nastupale u koaliciji s HDZ-om BiH.
Brojevi daju okvir, ali ne garantuju rezultat
Iako rezultati iz 2022. godine nude važan pregled političkih odnosa, izbori za Predsjedništvo BiH tradicionalno donose i veliki broj glasova koji ne prate nužno stranačke rezultate.
Primjer Bećirovića, Komšića i ranijih kandidata pokazuje da birači često glasaju drugačije za pojedince nego za stranke.
Također, izlaznost će imati presudnu ulogu.
Veća mobilizacija biračkog tijela može značajno promijeniti odnos snaga, posebno u utrkama gdje više kandidata cilja sličan politički prostor.
Posebno zanimljivo bit će pitanje da li će Efendićeva kandidatura oduzeti dio glasova SDA-u i Bakiru Izetbegoviću ili će prvenstveno ostati unutar ograničenog političkog kruga.
Kod hrvatskog člana Predsjedništva ključna dilema ostaje koliko glasova koje je prethodno dobijao Željko Komšić može prenijeti Slaven Kovačević, ali i da li će opozicione hrvatske stranke uspjeti uzeti dio birača HDZ-u BiH.
Sve to pokazuje da će ovogodišnja utrka za Predsjedništvo BiH biti jedna od politički najneizvjesnijih u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, posebno u Federaciji BiH, gdje će nekoliko kandidata pokušati promijeniti postojeći odnos političkih snaga.
