Nedavna anketa javnog mnjenja pokazala je da gotovo četvrtina Izraelaca razmatra napuštanje zemlje ako se bivši premijer Benjamin Netanyahu vrati na vlast nakon zakonodavnih izbora zakazanih za sljedeći oktobar, što je pokazatelj koji odražava stanje političkih podjela unutar Izraela kako se datum izbora približava.
Raspuštanje Kneseta
Ovo dolazi nakon što je izraelski Knesset, koji ima 120 članova, u petak odobrio vlastito raspuštanje, čime je otvoren put općim izborima 27. oktobra, prvim od 1988. godine, dok parlament prvi put od te godine završava svoj puni zakonski mandat.
Prije glasanja za raspuštanje Kneseta, vladajuća koalicija usvojila je niz kontroverznih zakona, uključujući zakon koji proučavanju Tore daje kvazi-ustavni status uključivanjem u "Osnovne zakone", zajedno s još jednim zakonom koji pruža privremeni imunitet članovima haredi zajednice (ultraortodoksni Jevreji) oslobođenim vojne službe, u potezu usmjerenom na održavanje kohezije koalicije i zadovoljavanje vjerskih stranaka koje u njoj učestvuju.
Anketa koju je proveo izraelski Kanal 12 otkrila je da se 67% Izraelaca protivi ovim zakonima, u poređenju sa samo 21% koji ih podržavaju, dok ostali još nisu odlučili o svom stavu.
Emigracija iz Izraela
Anketa je također pokazala da 23% učesnika, ili član njihove porodice, razmatra emigraciju iz Izraela ako Benjamin Netanyahu ponovo osvoji premijersku poziciju, dok je 68% potvrdilo da ne namjeravaju napustiti zemlju u ovom scenariju, a 9% je reklo da još nisu donijeli odluku.
Ova anketa dolazi u jednom od najosjetljivijih političkih i sigurnosnih perioda u historiji Izraela, budući da posljedice rata u Pojasu Gaze i napada 7. oktobra 2023. godine i dalje bacaju sjenu na raspoloženje javnosti, zajedno s tekućim regionalnim tenzijama povezanim s ratom u Libanu i Iranu, kao i brzo razvijajućom situacijom na Zapadnoj obali, što bi sve moglo direktno utjecati na stavove birača tokom predstojećih izbora.
Uprkos polarizaciji, ankete javnog mnjenja ukazuju na kontinuirani trend ka desničarskim strankama unutar izraelskog društva, što bi se moglo odraziti na rezultate izbora i odnos snaga u sljedećem parlamentu.
Gadi Eisenkot
Izraelski izborni sistem zasniva se na proporcionalnoj zastupljenosti po stranačkim listama, gdje se mjesta u Knesetu raspoređuju prema procentu glasova koje svaka stranka dobije, pod uslovom da pređe prag od 3,25%.
Ovaj sistem prisiljava stranke da formiraju vladine koalicije kako bi osigurale većinu od najmanje 61 mjesta, budući da nijedna stranka nikada nije osvojila apsolutnu većinu u historiji izraelskih izbora.
U trenutnoj izbornoj situaciji, bivši izraelski šef generalštaba Gadi Eisenkot vodi u anketama, a njegova stranka Yashar, za koju se procjenjuje da će osvojiti 23 mjesta, neznatno ispred stranke Likud Benjamina Netanyahua, za koju se očekuje da će osvojiti 22 mjesta.
Nakon njih slijede bivši premijeri Naftali Bennett i Yair Lapid, koji se na izborima kandiduju kao dio zajedničke liste pod nazivom "Zajedno", s očekivanjima da će osvojiti 16 mjesta u sljedećem Knesetu.
