Lideri Evropske unije koji će se okupiti na Kipru trebali bi izraditi jasan operativni plan, svojevrsni priručnik, koji bi definisao postupanje u slučaju da neka država članica, koja je izložena oružanom napadu, zatraži pomoć od partnera unutar bloka, ocijenio je predsjednik Kipra Nikos Christodoulides.
On je istakao da će u fokusu razgovora biti i konkretizacija člana 42.7 Ugovora o Evropskoj uniji, koji predviđa obavezu međusobne pomoći svih 27 država članica u slučaju sigurnosne ugroženosti jedne od njih.
“Imamo član 42.7 i ne znamo šta će se desiti ako država članica aktivira taj član”, rekao je Christodoulides za Associated Press uoči samita EU - Bliski istok koji će on ove sedmice ugostiti koji bi se trebao fokusirati na rat između Irana i njegove posljedice.
Prema njegovim riječima, pitanje zajedničkog odgovora EU na sigurnosne prijetnje dobilo je dodatnu težinu nakon nedavnih događaja na Kipru. Podsjetio je da je prošlog mjeseca zatražio podršku partnera iz EU nakon što je dron Shahed pogodio britansku zračnu bazu RAF Akrotiri na jugu Kipra u prvim danima rata na Bliskom istoku, a kiparske vlasti su navele da je dron lansiran iz Libana.
Nakon tog incidenta, više evropskih zemalja pružilo je podršku. Grčka, Francuska, Španija, Nizozemska i Portugal poslale su brodove opremljene sistemima za borbu protiv dronova kako bi pomogle u zaštiti Kipra.
Christodoulides je naglasio da je ohrabren činjenicom da unutar EU raste svijest o potrebi jačanja odnosa s regionom Bliskog istoka kroz inicijative poput Mediteranskog pakta, koji obuhvata projekte u oblastima zdravstva, obrazovanja i energetike.
Dodao je i da predstojeći neformalni samit EU predstavlja priliku za širu regionalnu saradnju, jer će mu prisustvovati i lideri Egipta, Libana, Sirije i Jordana.
“Na neformalnom samitu lidera EU kasnije ove sedmice prisustvovat će i lideri Egipta, Libana, Sirije i Jordana što, napominje on, pruža priliku ne samo za razmjenu ideja nego i da se vidi u praksi kako podižemo našu saradnju na strateški nivo.”
