Lider Dragan Čović posljednjih mjeseci gotovo u svakoj javnoj prilici insistira na tome da je Borjana Krišto jedan od ključnih stubova političke stabilnosti i evropskog puta Bosne i Hercegovine. U izjavama za medije i na stranačkim skupovima Čović kontinuirano ističe njen “odgovoran pristup”, “stabilizirajuću ulogu” i “uspješno vođenje Vijeća ministara BiH”.
Ipak, iza političkih komplimenata sve je teže pronaći konkretne rezultate koji bi opravdali takav nivo hvalospjeva.
Mandat aktuelnog saziva Vijeće ministara Bosne i Hercegovine obilježen je usporenim reformama, gotovo konstantnim političkim blokadama i ozbiljnim kašnjenjima u ispunjavanju prioriteta prema Europska unija. Iako su predstavnici vlasti nakon formiranja nove koalicije najavljivali “historijski evropski zamah”, BiH ni približno nije ostvarila očekivani reformski tempo.
Posebno je problematično što je BiH kasnila s usvajanjem Reformske agende, zbog čega je dio sredstava iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan ostao blokiran ili umanjen. Paralelno s tim, ključni reformski zakoni iz oblasti pravosuđa, javne uprave i borbe protiv korupcije mjesecima stagniraju ili ostaju zarobljeni u političkim pregovorima između partnera u vlasti.
U političkim i diplomatskim krugovima sve češće se može čuti ocjena da aktuelna vlast uglavnom upravlja krizama, ali bez stvarne političke snage za provođenje dubinskih reformi koje Brisel očekuje od Bosne i Hercegovine.
U takvom ambijentu, Čovićeve javne pohvale Borjani Krišto sve više djeluju kao pokušaj očuvanja autoriteta vlastitog kadra unutar stranke, a znatno manje kao objektivna analiza rada Vijeća ministara.
Politička lojalnost važnija od rezultata
Odnos Dragana Čovića i Borjane Krišto godinama je jedan od najzanimljivijih unutar HDZ-a BiH. Krišto je dugo važila za jednu od najodanijih osoba u vrhu stranke, ali uprkos tome nikada nije imala potpuno sigurnu političku poziciju kada su u pitanju najvažnije kandidature.
Unutar HDZ-a BiH godinama su postojale različite frakcije i kalkulacije oko kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iako je Borjana Krišto bila među najprepoznatljivijim imenima stranke, u više navrata se govorilo o drugim favoritima i mogućim kandidatima, što je pokazivalo da ni dugogodišnja lojalnost nije automatski garantovala bezrezervnu podršku vrha HDZ-a.
Zbog toga današnje insistiranje Dragana Čovića na njenim “historijskim zaslugama” mnogi u političkim krugovima tumače kao pokušaj reafirmacije njenog položaja unutar stranke, ali i održavanja unutrašnje ravnoteže pred naredne izborne procese.
Nakon izbornog poraza u utrci za člana Predsjedništva BiH, Borjana Krišto je dobila funkciju predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, što je u političkim kuloarima tada tumačeno kao svojevrsna kompenzacija i očuvanje njenog značaja unutar HDZ-a.
Međutim, mandat na čelu Vijeća ministara nije donio reformski iskorak koji bi opravdao gotovo bezrezervnu političku podršku koju joj Čović danas pruža.
Mandat obilježen oprezom i političkim balansiranjem
Tokom dosadašnjeg mandata Borjana Krišto uglavnom je nastupala oprezno, fokusirajući se na očuvanje koalicione stabilnosti i balansiranje odnosa između partnera u vlasti.
Takav pristup jeste omogućio izbjegavanje potpunog institucionalnog kolapsa, ali istovremeno nije proizveo ozbiljne reformske rezultate koje su građani i međunarodni partneri očekivali.
Analitičari upozoravaju da “stabilnost” sama po sebi ne može biti jedino mjerilo uspješnosti vlasti, posebno nakon godina obećanja o ubrzanju evropskog puta i jačanju institucija.
Istovremeno, nezadovoljstvo unutar političkih struktura raste zbog osjećaja da BiH gubi dragocjeno vrijeme dok region ubrzano koristi evropske fondove i reformske programe.
Plenkovićev faktor i unutrašnje tenzije u HDZ-u
Posebnu političku dimenziju cijeloj priči daje i odnos HDZ-a BiH s hrvatskim premijerom Andrej Plenković.
Prema informacijama iz političkih krugova, Plenković je ranije favorizirao kandidaturu Borjane Krišto za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Međutim, Dragan Čović je uoči jednog od sastanaka s hrvatskim premijerom u Mostaru odlučio objaviti ime druge kandidatkinje — Darijana Filipović.
Taj potez izazvao je različite reakcije unutar HDZ-a BiH i dodatno otvorio pitanje odnosa snaga unutar stranke.
Prema tvrdnjama izvora bliskih vrhu HDZ-a BiH, Borjana Krišto sada insistira na jasnim političkim garancijama da će i nakon narednih izbora ostati na jednoj od najvažnijih funkcija na državnom ili federalnom nivou.
Upravo zbog toga dio političkih analitičara smatra da posljednji Čovićevi javni nastupi predstavljaju pokušaj smirivanja unutrašnjih tenzija i očuvanja jedinstva stranke, posebno u periodu kada HDZ BiH ulazi u novu fazu političkog pozicioniranja.
I dok Dragan Čović nastavlja predstavljati Borjanu Krišto kao simbol političke stabilnosti i evropskog puta, ostaje otvoreno pitanje mogu li političke poruke i unutarstranačka lojalnost nadomjestiti izostanak konkretnih reformskih rezultata koje građani Bosne i Hercegovine očekuju već godinama.
