Politička scena u Bosni i Hercegovini suočava se s novim previranjima unutar HDZ-a BiH, a posljednji odlasci dugogodišnjih stranačkih funkcionera iz Zeničko-dobojskog kantona pokrenuli su raspravu o stvarnom stanju u jednoj od najorganizovanijih političkih stranaka u zemlji.
Nakon što je dugogodišnji predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH u Žepču Ivica Penić napustio svoju funkciju, uslijedio je još jedan potez koji je izazvao pažnju političke javnosti. Iz članstva se povukao i predsjednik Gradske organizacije HDZ-a BiH Zenica Miroslav Šoko, što je dodatno pojačalo utisak da nezadovoljstvo nije izolovan slučaj, već dio šireg procesa unutar stranke.
Prema navodima hrvatskog portala Dnevno.hr, zajednički imenitelj ovih odlazaka jeste kritika načina na koji se donose ključne odluke u stranci. Kao osoba na čiji račun su upućene najoštrije primjedbe spominje se Mate Zovko, član Predsjedništva HDZ-a BiH i dugogodišnji načelnik Žepča. Bivši stranački funkcioneri tvrde da je model upravljanja postao zatvoren, centralizovan i bez dovoljno prostora za unutarstranački dijalog.
Ovakve optužbe dolaze u trenutku kada HDZ BiH nastoji očuvati sliku stabilnosti i jedinstva, ali dešavanja u Zeničko-dobojskom kantonu pokazuju da dio nekadašnjeg rukovodstva više ne dijeli takav pogled. Posebno je značajno što se radi o ljudima koji su godinama predstavljali okosnicu stranačke infrastrukture na terenu.
Dnevno.hr u svojoj analizi podsjeća da su pojedini akteri današnjih sukoba ranije i sami bili dio procesa u kojima su marginalizovani članovi koji su zagovarali promjene unutar stranke. Upravo zbog toga, aktuelna situacija dobija dodatnu političku dimenziju jer, prema toj ocjeni, pokazuje kako su unutarstranački sukobi zahvatili i one koji su nekada imali snažan uticaj na donošenje odluka.
Posebnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da se politička previranja odvijaju u Žepču, sredini koja je godinama važila za jedno od najsigurnijih uporišta HDZ-a BiH. Iako je stranka na posljednjim lokalnim izborima uspjela zadržati načelničku poziciju, rezultat je bio znatno tijesniji nego u ranijim izbornim ciklusima, što pojedini analitičari vide kao signal promjena na lokalnom političkom terenu.
Istovremeno, u dijelu hrvatske političke javnosti sve češće se otvara pitanje odnosa između centralnog stranačkog vrha i lokalnih organizacija. Kritičari smatraju da je proces odlučivanja sve više koncentrisan u vrhu stranke, dok lokalni odbori imaju ograničen prostor za samostalno političko djelovanje.
Hoće li aktuelni odlasci ostati pojedinačni slučajevi ili predstavljaju početak ozbiljnijeg preslagivanja unutar HDZ-a BiH, moglo bi postati jedno od važnijih političkih pitanja uoči narednih izbornih procesa. Ono što je već sada jasno jeste da dešavanja u Zeničko-dobojskom kantonu narušavaju percepciju potpune homogenosti stranke i otvaraju prostor za nova politička preispitivanja unutar hrvatskog političkog bloka u Bosni i Hercegovini.
