Politička kampanja za predstojeće opće izbore u Bosni i Hercegovini sve otvorenije se vodi i preko medija bliskih vodećim političkim strankama, a jedan od najoštrijih napada na predsjednika SDA Bakira Izetbegovića stigao je iz pera Zorana Krešića, dugogodišnjeg novinara i kolumniste kojeg politički protivnici često nazivaju neformalnim glasnogovornikom predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.
U autorskom tekstu objavljenom u mediju bliskom HDZ-u BiH, Krešić praktično poručuje da bi jedan od glavnih političkih ciljeva nakon izbora trebao biti zadržavanje SDA u opoziciji. Prema njegovoj ocjeni, bilo bi "dobro" da ta stranka osvoji dovoljno slab rezultat kako više ne bi mogla odlučivati o formiranju vlasti, posebno u domovima naroda, gdje raspored delegata često određuje ko će imati kontrolu nad ključnim političkim procesima.
Takav stav mnogi će protumačiti kao mnogo više od obične političke analize. Budući da Krešić godinama važi za jednog od najbližih medijskih promotora politike HDZ-a BiH, njegove poruke u političkim krugovima često se posmatraju kao svojevrsno ispitivanje terena ili slanje političkih signala u ime stranke Dragana Čovića.
Izetbegović optužen da Hrvate i Srbe predstavlja kao neprijatelje
U središtu Krešićeve kritike našao se govor Bakira Izetbegovića održan u Sarajevu, za koji tvrdi da je prošao gotovo nezapaženo u javnosti, iako ga opisuje kao jedan od najradikalnijih istupa lidera SDA u posljednje vrijeme.
Posebno se osvrće na Izetbegovićevu izjavu:
"Oni koji ne vole Bosnu i Hercegovinu imaju alternativu. Neka idu ili neka prestanu praviti probleme. Mi nemamo alternativu. Nemamo drugu domovinu. I to će presuditi."
Krešić tvrdi da se iza ove poruke krije mnogo više od predizborne mobilizacije biračkog tijela. Po njegovom mišljenju, riječ je o izjavi koja Hrvate i Srbe, odnosno političke predstavnike koji se ne slažu sa SDA, praktično označava kao nepoželjne u Bosni i Hercegovini.
On ide i korak dalje, navodeći da ovakva retorika podsjeća na političku atmosferu iz ratnih godina te da predstavlja opasno podizanje nacionalnih tenzija u trenutku kada je zemlji potrebna stabilnost.
"SDA je svima smetala"
Krešić posebno problematizira i drugi dio Izetbegovićevog obraćanja u kojem predsjednik SDA kaže da su se protiv njegove stranke udružili "srpski i hrvatski nacionalisti", zajedno s, kako je rekao, "bošnjačkim pohlepnim kadrovima" koji su prihvatili da ih Milorad Dodik i Dragan Čović uvedu u vlast.
Autor smatra da se tom izjavom politički protivnici SDA pokušavaju predstaviti kao zajednički neprijatelji države, dok se SDA nastavlja predstavljati kao jedina politička snaga koja štiti Bosnu i Hercegovinu.
Prema njegovom mišljenju, upravo takva retorika godinama produbljuje političke podjele i dodatno narušava odnose između Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Ruka Čoviću, ali pod jednim uslovom
Krešić podsjeća i na nedavni nastup Bakira Izetbegovića na javnom servisu, kada je izjavio da je spreman pružiti ruku Draganu Čoviću ukoliko prekine političko partnerstvo s Miloradom Dodikom.
Za autora to nije iskrena ponuda za politički dijalog, već pokušaj razbijanja postojećih odnosa između HDZ-a BiH i SNSD-a kako bi SDA ponovo postala nezaobilazan partner u vlasti.
Optužbe za negiranje ravnopravnosti naroda
Veći dio teksta Krešić posvećuje tvrdnji da se u Bosni i Hercegovini godinama pokušava promijeniti ustavni koncept države.
On insistira da BiH nije država većinskog naroda, nego zajednica tri konstitutivna naroda i ostalih građana, te tvrdi da svaki pokušaj političke dominacije jednog naroda vodi novim krizama.
Posebno optužuje političko Sarajevo da kroz različite političke inicijative nastoji Hrvate i Srbe svesti na status političke manjine.
Ponovo otvorio pitanje Komšića
Krešić se vraća i na dugogodišnje zamjerke HDZ-a BiH zbog izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Navodi da je Komšić čak četiri puta izabran dominantno glasovima bošnjačkih birača, što HDZ godinama predstavlja kao dokaz da Hrvati nemaju mogućnost sami izabrati svog legitimnog političkog predstavnika.
Osim toga, podsjeća na odluke visokih predstavnika Roberta Barryja, Wolfganga Petritscha i Valentina Inzka, tvrdeći da su njihove intervencije kroz izmjene izbornog sistema i političke procese dodatno oslabile političku poziciju Hrvata u Federaciji BiH.
"Najveći problem nije Dejton, nego njegovo kršenje"
Krešić tvrdi da najveći problem Bosne i Hercegovine nije Dejtonski mirovni sporazum, već njegovo sistematsko potkopavanje tokom posljednje tri decenije.
Po njegovoj ocjeni, umjesto dosljednog provođenja ustavnog koncepta ravnopravnosti naroda, pojedine političke strukture pokušavaju izgraditi sistem u kojem bi jedan narod imao dominantan politički utjecaj.
Istovremeno optužuje dio političkih aktera da međunarodnoj zajednici kontinuirano šalju poruke o navodnoj ugroženosti države i Bošnjaka kako bi osigurali podršku za vlastite političke ciljeve.
Politička poruka pred izbore?
Iako je riječ o autorskom tekstu, činjenica da ga potpisuje Zoran Krešić daje mu dodatnu političku težinu. Već godinama važi za jednog od najbližih medijskih promotora politike Dragana Čovića, zbog čega se njegovi javni istupi često tumače kao odraz razmišljanja vrha HDZ-a BiH.
Zbog toga se i ova poruka, u kojoj otvoreno zagovara da SDA ostane izvan vlasti, može posmatrati kao mnogo više od novinarskog komentara. Ona dolazi u trenutku kada se već uveliko kalkuliše o mogućim postizbornim koalicijama, a mnogi je vide kao signal da HDZ BiH ne želi povratak SDA u vlast, bez obzira na izborni rezultat.
Istovremeno, oštre optužbe na račun Bakira Izetbegovića dodatno podižu političku temperaturu pred izbore i potvrđuju da će predstojeća kampanja biti jedna od najžešćih u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa.
