Čak i ako memorandum bude odobren, rješavanje nuklearne prijetnje i dalje ostaje nejasno i bez obavezujućih garancija, što ostavlja otvorenom mogućnost novih sporova u budućnosti.
Čini se da je sporazum između SAD-a i Irana na korak od finalizacije, ali konačna odluka Mojtabe Hamneija se i dalje odlaže. Oklijevanje tabora novog iranskog vrhovnog vođe izazvalo je nezadovoljstvo u Washingtonu, gdje je Donald Trump, tokom dvosatnog sastanka u Bijeloj kući, naredio da se iranskoj strani dostave nove izmjene nacrta memoranduma o razumijevanju.
Nakon nekoliko dana šutnje vrhovnog vođe Irana, šutnje koja je protumačena kao nedostatak odobravanja dogovorenog nacrta primirja i početka nove faze pregovora između Irana i Sjedinjenih Država, američki predsjednik je reagirao zahtijevajući strože uslove sporazuma.
Frustrirani Trump traži strože uslove
Prema riječima zvaničnika upoznatog sa događajima, kojeg je citirao Axios, Trump je ljut jer Sjedinjene Države, njihovi saveznici i međunarodna zajednica i dalje čekaju odluku iranskog lidera Mojtabe Hameneija, koji je naslijedio svog oca na mjestu lidera zemlje nakon njegovog ubistva na početku rata krajem februara. Ovo se dešava dok su pregovarači s obje strane već odobrili nacrt memoranduma.
U petak je američki predsjednik naredio da se iranske vlasti obavijeste o promjenama koje želi unijeti u nacrt, u suštini pooštravajući uslove koje su ranije dogovorili njegovi izaslanici, Steve Witkoff i Jared Kushner.
Trump je ponovo zatražio da se Iran jasno obaveže da "nikada neće posjedovati nuklearno oružje ili bombu" i da SAD u saradnji s Teheranom i Međunarodnom agencijom za atomsku energiju konfiskuju i unište njegove zalihe visoko obogaćenog urana, koje je opisao kao "nuklearnu prašinu".
Također je najavio da "neće biti razmjene sredstava do daljnjeg", signalizirajući svoje protivljenje trenutnom ukidanju sankcija od kojih je Iran očekivao da će imati koristi prema početnom nacrtu. Trump je dodao da su druga, manje važna pitanja već dogovorena.
Pooštravanje uslova od strane američkog predsjednika dodatno komplikuje proces pregovora, koji je od početka bio pun neizvjesnosti.
Glavna prepreka ostaje Hameneijevo odobrenje
Prema tri izvora koji su vidjeli nacrt memoranduma, kašnjenja nisu povezana s formulacijom dokumenta, već s činjenicom da Mojtaba Hamnei još nije dao konačno odobrenje.
Isti izvori izvještavaju da su četiri glavna pregovarača - Abbas Araghchi i Mohammad Bagher Ghalibaf s iranske strane, kao i Steve Witkoff i Jared Kushner s američke strane - postigli dogovor o tekstu memoranduma.
Međutim, dokument ne predstavlja konačan, detaljan sporazum. To je principijelni dokument koji ima za cilj zaustavljanje rata i otvaranje puta za šire pregovore o dugoročnom sporazumu.
Teheran vjerovatno neće prihvatiti Trumpove promjene
Ova razlika je važna, jer su neki američki mediji izvijestili da nacrt sadrži sveobuhvatna i obavezujuća rješenja za iranski nuklearni program. Izvori koji su vidjeli dokument kažu da to nije istina.
Prema njihovim riječima, trenutni nacrt ne sadrži jasne mehanizme za uklanjanje obogaćenog urana niti konkretne obaveze u vezi s proizvodnjom nuklearnog oružja.
Jedan od izvora je procijenio da i sam Trump razumije da je malo vjerovatno da će Iran prihvatiti njegove promjene.
"Mislim da i on sam to razumije. Napravio je promjene iz frustracije što je sputavan i kako bi izvršio pritisak na Mojtabu Hamneija da odgovara za početni nacrt", rekao je izvor.
Prema istoj procjeni, bilo bi teško zamisliti da Trump odbije sporazum koji su ispregovarali Witkoff i Kushner, koji se smatraju jednim od njegovih najbližih i najpouzdanijih saradnika.
Hamnei komunicira preko posrednika
Kašnjenja na iranskoj strani povezana su i sa posebnim okolnostima koje okružuju samog Mojtabu Hamneija.
Navodno se krije već skoro tri mjeseca usred eskalacije tenzija sa SAD-om. Povukao se iz javnosti nakon američko-izraelskog napada na Teheran 28. februara, u kojem mu je ubijen otac.
U medijskim izvještajima se također tvrdi da je i sam Hamenei teško povrijeđen u napadu, dok ga je američki ministar odbrane Pete Hegseth opisao kao "ranjenog i moguće unakaženog". Njegova supruga i sin također su ubijeni u istom napadu.
Prema dostupnim informacijama, komunikacija između iranskog lidera i pregovaračkog tima odvija se putem posrednika, dok odgovori stižu sa zakašnjenjem od nekoliko dana.
Zbog toga se smatra malo vjerovatnim da će Trump potpisati bilo kakav sporazum prije nego što dobije konačnu potvrdu da je dokument lično odobrio Hamnei.
Šta sadrži memorandum?
Nacrt memoranduma sadrži šest glavnih tačaka:
Prekid neprijateljstava ne samo između SAD-a i Irana, već i u Libanu. Ova odredba mogla bi imati značajne posljedice za Izrael, jer bi mogla ograničiti njegove akcije protiv Hezbolaha.
Period pregovora od 60 dana za konačni sporazum, s mogućnošću produženja. Tokom ovog vremena, strane će razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama, zamrznutoj iranskoj imovini i drugim regionalnim pitanjima.
Obnavljanje slobodne plovidbe u Hormuškom moreuzu i ukidanje američke blokade iranskih luka, uz povratak pomorskog prometa na predratni nivo.
Što se tiče iranskog nuklearnog programa, nacrt ostaje općenit i nejasan. Ne sadrži jasne mehanizme za uklanjanje obogaćenog urana niti konkretne garancije za zaustavljanje razvoja nuklearnog oružja. Ova pitanja će biti razmatrana u konačnom sporazumu.
Postepeno oslobađanje zamrznute iranske imovine u inostranstvu, ovisno o napretku pregovora. Ukidanje primarnih i sekundarnih sankcija Iranu u slučaju potpunog sporazuma.
Nacrt također spominje stvaranje međunarodnog investicijskog fonda za obnovu štete uzrokovane ratom, ali bez navođenja konkretnog iznosa ili učešća SAD-a.
Opasnosti od kašnjenja
Izvori ističu da kašnjenje u odobravanju nacrta od strane Mojtabe Hameneija ostaje glavna prepreka napredovanju procesa. I Washington, Teheran i zemlje posrednice čekaju njegovu odluku.
Ova situacija stvara nekoliko rizika. Trump bi mogao protumačiti odlaganje kao iranski pokušaj kupovine vremena, što bi ojačalo pozicije protivnika sporazuma u obje zemlje. Istovremeno, povećava se rizik od ograničene vojne eskalacije, posebno u Libanu i Hormuškom moreuzu.
Konačno, činjenica da je nuklearno pitanje odgođeno za sljedeću fazu pregovora stvara ozbiljnu neizvjesnost. Čak i ako memorandum bude odobren, tretman nuklearne prijetnje i dalje ostaje nejasan i bez obavezujućih garancija, ostavljajući otvorenom mogućnost novih sporova u budućnosti.
