Japanska višegodišnja labava monetarna politika poslala je veliku količinu domaćeg novca u inostranstvo. Investitori se sada pripremaju za ono što slijedi.
Dosadašnji guverner Banke Japana Haruhiko Kuroda promijenio je kurs globalnih tržišta kada je “omogućio” oldiv 3,4 biliona dolara japanskog novca u globalne investicije. Sada će novi guverner Kazuo Ueda morati da načini preokret, koji rizikuje da izazove šokove kroz globalnu ekonomiju, piše Bloomberg.
Nešto više od sedmicu dana prije značajne promjene rukovodstva u centralnoj banci Japana, investitori se pripremaju za naizgled neizbježan kraj decenije ultra niskih kamatnih stopa koje su kaznile domaće štediše i poslale ogromne količine novca u inostranstvo.
Ovaj odlazak sredstava se ubrzao nakon što je Kuroda 2016. godine smanjio prinose na obveznice, što je kulminiralo ogromnim ofšor investicijama vrednim više od dvije trećine japanske privrede.
Kina želi stabilizirati ekonomiju
Ueda možda nema drugog izbora osim da okonča najhrabriji eksperiment sa lakom zaradom na svijetu, baš kao što rastuće kamatne stope na drugim mjestima već potresaju međunarodni bankarski sektor i ugrožavaju finansijsku stabilnost. Ulozi su ogromni: japanski investitori su najveći strani vlasnici američkih državnih obveznica i posjeduju sve, od brazilskog duga preko evropskih elektrana do paketa rizičnih zajmova u državi.
Povećanje japanskih troškova pozajmljivanja prijeti da pojača promjene na globalnim tržištima obveznica, koje potresa jednogodišnja kampanja Federalnih rezervi za borbu protiv inflacije i nove opasnosti od kreditne krize. U tom kontekstu, stroža monetarna politika BOJ-a će vjerovatno intenzivirati kontrolu zajmodavaca u svojoj zemlji nakon nedavnih previranja u bankama u SAD i Evropi.
Promjena politike u Japanu je “dodatna ugrožavajuća sila, i sve najveće ekonomije će na ovaj ili onaj način smanjiti svoje bilanse i pooštriti politiku“ kada se to dogodi, rekao je Jan Boivin, šef BlackRock Investment Institute i bivši zamjenik guvernera Banke Kanade.
"Kada kontrolišete cijenu i olabavite stisak, to može biti veoma izazovno. Strepimo od onoga što će se sljedeće dogoditi", komentarisao je finansijski stručnjak.
Prema izvorima Bloomberga, od aprila 2013. zaključno sa decembrom 2022. godine, iz Japana je u SAD otišlo 50,1 bilion jena, u Francusku 10,7 biliona, a u Španiju, ali apsolutni rekorder kao destinacija “izvezenog novca” je poreski raj na Kajmanskim ostrvima, sa 50,7 biliona jena.
Bundesbank očekuje pad njemačke ekonomije
Banka Japana je kupila 465 biliona jena (3,55 biliona dolara) japanskih državnih obveznica otkako je Kuroda sproveo kvantitativno ublažavanje prije deceniju, prema podacima centralne banke, smanjujući prinose i podstičući neviđene distorzije na tržištu državnog duga. Kao rezultat toga, lokalni fondovi su prodali 206 biliona jena hartija od vrijednosti tokom perioda da bi potražili bolji prinos negdje drugdje.
Preokret je već u toku. Japanski investitori prodali su rekordnu količinu inostranog duga prošle godine pošto su lokalni prinosi porasli zbog spekulacija da će BOJ normalizovati monetarnu politiku.
Kuroda je dolio ulje na vatru prošlog decembra kada je za djelić ublažio stisak centralne banke na prinose. Za samo nekoliko sati, japanske državne obveznice su pale, a jen je naglo skočio, potresajući sve, od državnih obveznica do australijskog dolara.
"Tada je mogao da se vidi početak repatrijacije novca nazad u Japan", rekao je Jeffrey Atherton, portfolio menadžer u Man GLG, dijelu Man Group, najvećeg svjetskog hedž fonda kojim se javno trguje.
"Bilo bi logično da novac donesu kući i da ne preuzimaju devizni rizik", rekao je Aterton, koji vodi japanski fond za kapital CoreAlpha koji je nadmašio oko 94 odsto svojih kolega u prošloj godini.
