Fakulteti tehničkih nauka (FTN) u Kosovskoj Mitrovici, koji djeluje kao dio obrazovnog sistema Republike Srbije, prije dva dana primio je pismo Univerziteta Kosova u Prištini.
U pismu se navodi da je fakultet "trenutno nezakoniti korisnik parcele u vlasništvu Univerziteta u Prištini Republike Kosovo" i da je dužan da u roku od 30 dana napusti "uzurpiranu imovinu" ili pokrene postupak za regularizaciju odnosa. Događaj je u fokus stavio pitanje integracije srbijanskog obrazovanja i zdravstva u kosovski sistem, što je bila jedna od najvećih briga Srba na Kosovu posljednjih mjeseci .
Očekivani potezi Prištine
Izgleda da ovaj razvoj događaja nije iznenadio ni analitičare ni lokalne Srbe. Zaposleni u zdravstvu i obrazovanju već mjesecima ubrzano podnose zahtjeve za priznavanje srpskih diploma kako bi spremno dočekali integraciju koju su najavile prištinske vlasti.
Advokat Dragutin Nenezić je rekao da je ovo "sastavni dio procesa koji se očekuje", ali ga je iznenadilo što je sve počelo od pitanja imovine, a ne od Zakona o strancima, koji stupa na snagu 15. marta i predviđa da će svi koji nemaju kosovska dokumenta morati da prijave boravak.
Međutim, „ono što zabrinjava jeste brzina i sinhronizacija poteza“, smatra Branka Petković, profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici. Ona smatra „da su procesi dugo pripremani, uz ćutanje ili nedovoljno adekvatan odgovor naših nadležnih institucija i organa“. Situaciju, kaže, dodatno otežava činjenica da akademska zajednica i građani nemaju jasne informacije o planovima za „očuvanje posljednje vitalno važne institucije koja je preostala srpskoj i nealbanskoj zajednici na Kosovu - obrazovanja i zdravstva“.
„Nastavno osoblje i studenti su ozbiljno zabrinuti“, kaže profesor Petković. To potvrđuje i student koji je želio ostati anoniman. Kaže da su studenti „obezosjećajni, demoralisani, depresivni, što se i očekivalo. Niko ih ne pita, niti ih iko iz fakultetske uprave obavještava“, što ih, dodaje, „dodatno iritira“. „Niko sa sigurnošću ne zna kako će se situacija razvijati, ali nikada se nije toliko pričalo o odlasku kao prije“, ističe.
Ključne sedmice za srpske institucije
Dragiša Mijačić, koordinator Radne grupe za Poglavlje 35 Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, pismo upućeno FTN-u vidi kao "još jedan oblik kontinuiranog pritiska na obrazovne institucije Republike Srbije". U njemu se također ukazuje na problem neriješenog pitanja javne imovine na Kosovu.
"Ovo je tema koju Vlada Srbije, a razumljivo i Vlada Kosova, godinama izbjegava. Sada se ta vrsta inercije isplati, a isto se može dogoditi i s drugim javnim objektima poput bolnice u Sjevernoj Mitrovici, osnovnih i srednjih škola, svih ostalih javnih objekata", ističe Mijačić.
Pismo je dostavljeno FTN-u istog dana kada je zamjenik premijera Kosova Besnik Bislimi izjavio da su naredne sedmice ključne za zdravstvo i obrazovanje. Također je pozvao gradonačelnike opština sa srpskom većinom na sastanak o uključivanju ovih institucija u kosovski sistem.
Gradonačelnici opština sa sjevera Kosova danas su odgovorili na sastanak sa ministrom lokalne samouprave Elbertom Krasniqijem u Prištini. Međutim, tema nije bila integracija zdravstva i obrazovanja, kako je istakao gradonačelnik Sjeverne Mitrovice Milan Radojević.
„To pitanje nije za nas, to je pitanje koje treba riješiti u Briselu, između zvaničnih pregovarača Beograda i Prištine. Kao gradonačelnici smatramo da ovo nije tema kojom bi se trebali baviti gradonačelnici, već isključivo tema za pregovore“, rekao je Radojević. Naglasio je da se na sastanku razgovaralo samo o problemima u opštinama sa srpskom većinom i izrazio nadu da će „i ministar i vlada imati sluha za probleme s kojima se suočavamo u našim opštinama“.
Mlake reakcije iz Beograda i Prištine
Iako je vijest o deložaciji jednog od srpskih fakulteta praktično zvanični početak raspetljavanja integracije obrazovanja u kosovske institucije, iz Beograda je bilo mlakih, gotovo nikakvih reakcija.
Gotovo samo se oglasio direktor Kancelarije za Kosovo Petar Petković, koji je zamjeniku direktora Evropske službe za vanjske poslove za Zapadnu Evropu Emanuelu Joffreu poručio: „Beograd i Srbi sa Kosova očekuju da Evropska unija i svi drugi relevantni akteri s najvećom ozbiljnošću shvate ovakve poteze i najave Prištine, koje vode direktnom etničkom čišćenju našeg naroda sa ovih prostora.“
Građani nisu iznenađeni ovakvim reakcijama. "Prije svega, indikativna je šutnja predsjednika Vučića, koji je glavni kreator i nosilac politike Srbije prema Kosovu. Iako želi pobjeći od teme Kosova, najveća odgovornost i najveća očekivanja svakako leže na njemu", ističe Dragiša Mijačić.
Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba, koja se nije reklamirala na dan uručenja pisma, jučer je u prostorijama FTN-a održala sastanak s predstavnicima zdravstvenih i obrazovnih ustanova. Usvojenom deklaracijom zatražili su pravno i administrativno olakšanje za građane, zaštitu obrazovnih i zdravstvenih ustanova i jači angažman međunarodne zajednice.
S druge strane, ova vijest je prošla gotovo nezapaženo među kosovskim političarima, koji su zaokupljeni formiranjem vlade i parlamenta nakon višemjesečnog političkog zastoja. Ipak, novi-stari premijer Kosova Albin Kurti najavio je sredinom januara "postepenu integraciju zdravstvenog i obrazovnog sistema", rekavši da će se taj proces odvijati u koordinaciji s Evropskom unijom i uz poštovanje stavova srpske zajednice.
"Ovo je samo pokazatelj da je sve ovo provođenje onoga što je dogovoreno prije nekoliko godina. Ovaj nivo šutnje samo pokazuje da je sve urađeno namjerno", zaključuje advokat Dragutin Nenezić.
