Ako brinete o porijeklu namirnica koje unosite u svoj dom i još uvijek ste među onim koji pohode svoje lokalne pijace, proteklih mjeseci ste morali "olabaviti" novčanik.
Iako influacija nije zaobišla niti jednu sferu tržišta, ipak su marketi ostali kao jeftinija opcija kada su u pitanju voće i povrće.
Tako su, naprimjer, na pijaci karfiol i špinat ove sedmice koštali čitavih pet konvertibilnih maraka, a trgovac Nino sa alipašinske pijace ispričao nam je zbog čega su cijene veće u odnosu na markete:
"I karfiol i špinat su domaća proizvodnja, oboje dolaze iz Hercegovine, ali razlog poskupljenja jeste nedovoljno količina istih. Međutim, to je specifičan slučaj koji nije razlog generalnog poskupljenja. Marketi uzimaju palete na veliko, dok mi isključivo plasiramo domaće proizvode. Zbog toga su često i cijene proizvoda čija sezona uzgoja nije počela veće od onih u marketu, jer je teže doći do njih, ukoliko se se uzima na veliko".
Dok smo razgovarali o naglim poskupljenjima i izazovima sa kojima se trgovci ovih dana susreću dotakli smo se i drugih tema.
Građani imaju naviku kritikovati pijačne trgovce i njihove visoke cijene pod izgovorom da za razliku od marketa oni ne plaćaju porez. Nino je bio ljubazan podijeliti sa nama izazove sa kojim se svakodnevno susreće i odgovornosti koje ima prema državi kao jedan trgovac na gradskoj pijaci:
"Ja se vodim kao trgovac pojedinac sa radnjom izvan objekta, redovno plaćam porez i bavim se ovim poslom preko 20 godina. Moji troškovi prema državi mjesečno pređu cifru od hiljadu maraka, od toga je šesto maraka samo plaćanje ovog štanda. Paušalni porez me izađe oko 100 maraka mjesečno, a ostalo uplatim za zdravstvo, penzioni fond i ostalo. Dok saberem ono što ostane, to se svede na puko preživljavanje".
Nino kaže da bi lokalne vlasti mogle uraditi puno više za njih s obzirom da oni redovno promovišu domaće proizvode i time jačaju našu proizvodnju.
Sve pijace u gradu Sarajevo reguliše Javno Komunalno Preduzeće i vlasti bi mogle participirati u mjesečnom trošku plaćanja štanda ili obezbijediti određene poticaje za sve trgovce koji prodaju domaću proizvodnju. Osvrnuo se i na to da nove generacije rijetko kupuju na pijacama, ne samo zbog razlike u cijeni već i zbog nametnutog osjećaja da to više nije 'fazon'. Zahvalio nam se na prilici da nam ispriča svoje izazove i otišao uslužiti mušteriju.
Pitanje koje ostaju visiti u zraku jeste li da je državi zaista stalo do podržavanja domaće proizvodnje i hoće li nebriga lokalnih vlasti o gradskim tržnicama doprinijeti izumiranju istih? Da li smo i kao društvo počeli ukidati kulturu odlaska na pijacu i zbog čega? U jeku trendova zdrave ishrane, vegan kulture i podržavanja bio proizvodnje, iročno je da su pijace kao mjesto broj jedan zdravih namirnica izostavljene iz cijele priče. Sve manje građana posjećuje iste i sve manje ljudi se želi baviti trgovinom na malo. Koliko bi vlasti mogle učestvovati u zaustavljanju ovog negativnog trenda kupovine u lancima marketa sa sumnjivim porijeklom namirnica još uvijek ostaje misterija.
Ono što jedino sa sigurnošću u ovom momentu znamo jeste da će se Nino i sutra mrznuti na minusu prodavajući špinat i karfiol iz Hercegovine.
