JEZIVA PODUDARNOST

Današnji Dodikov bijesni govor mnoge je podsjetio na zlokobne najave uoči agresije na BiH

Dodik karadzic collage
Foto © etto.ba/collage

Takom današnjeg obraćanja medijima, Milorad Dodik, predsjednik RS-a i lider SNSD-a, govoreći o privremenoj mjeri Ustavnog suda BiH kojom se suspendira primjena Zakona o imovini RS-a u jednom trenutku je izgubio kontrolu. Kazao je, između ostalog, kako će odvojiti bh. entitet Republiku Srpsku "ukoliko im budu oduzimali imovinu".

"Nema Ustavnog suda na svijetu koji donosi privremene mjere. Eto ga. Ovaj donosi, kakve privremene mjere? Ali to sve valja ako je protiv RS-a, ali neće moći. Moj zahtjev će sad biti, ne samo da ćemo obuhvatiti ovu, sad ćemo uraditi svu imovinu, sve ćemo vratiti u RS. Ako imovinu budete tražili razvalili ste BiH, mi nećemo o tome razgovarati na Vijeću ministara. Prije 15 godina je bilo pitanje perspektivne vojne imovine iz koje su izvukli svu imovinu. Nismo mi totalni kreteni. Odvojit ćemo Republiku Srpsku ako nam budete otimali imovinu, pa vi pričajte Dodik secesija. Ako je to pitanje uzmi ili ostavi, mi ćemo uzeti da bismo ostavili", poručio je Dodik.

Ove riječi mnogo su podsjetile na zlokobno obraćanje Radovana Karadžića u Skupštini Bosne i Hercegovine 14. oktobra 1991. godine, kada je uputio i prve otvorene prijetnje.

Ovaj sadržaj vam se ne prikazuje jer ste onemogućili Embed kolačiće

Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak! Jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovde", poručio je tada Karadžić.

Deset dana kasnije formiran je paralelni organ pod nazivom "Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini".

Uslijedili su agresija, progoni, masovni zločini, genocid... Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju optužio je Radovana Karadžića, 25. jula 1995., za ratni zločin. Još je bio aktuelni predsjednik Republike Srpske BiH.

Nakon godina skrivanja od Suda za ratne zločine, uhapšen je u Beogradu, 21. jula 2008. godine. Prebačen je u Hag gdje je nakon petogodišnjeg procesa prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine po međunarodnom pravu, među kojima i genocid.