Vrijednost izvoza prošle godine iznosila je 17,42 milijarde KM, dok je vrijednost uvoza bila 30,43 milijarde KM, što znači da je vanjskotrgovinski deficit prethodne godine bio oko 13 milijardi KM, rečeno je na prezentaciji osnovnih pokazatelja razmjene u prethodnoj godini koju je organizirala Vanjskotrgovinska komora BiH.
Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom je porastao
Naveli su da je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom povećan za 2,12 milijardi KM, što potvrđuje veći intenzitet međunarodne trgovine, kao i rast ekonomskih aktivnosti i integraciju sa stranim tržištima.
Dakle, prema ovim podacima, izvoz je bio veći za 882 miliona KM u odnosu na 2024. godinu, dok je uvoz bio veći za 1,21 milijardu KM.
Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, rekao je novinarima da struktura razmjene ostaje stabilna, da metalna industrija zadržava najveći udio, dok drvna industrija ostvaruje suficit i značajno doprinosi vanjskotrgovinskom bilansu.
Snažna povezanost s tržištima EU i CEFTA regije
"Posebno je važno istaći snažnu povezanost s tržištima EU i CEFTA regije, gdje su domaće kompanije integrirane u regionalne i evropske lance vrijednosti. Rast izvoza na određenim tržištima, uz istovremenu potrebu za daljom diverzifikacijom i jačanjem konkurentnosti, ukazuje na potencijal domaće ekonomije da u narednom periodu dodatno poboljša svoju poziciju na međunarodnom tržištu", istakao je Egrlić.
Belma Alihodžić, stručna saradnica u Sektoru makroekonomskog sistema Vanjskotrgovinske komore BiH, rekla je da EU ostaje ključna za domaći izvoz, a Hrvatska je vodeći pojedinačni partner.
Najdinamičniji rast
"U okviru CEFTA-e zabilježen je najdinamičniji rast, što potvrđuje da regionalna tržišta postaju sve važnije područje za plasman bh. proizvoda i izgradnju dugoročnih ekonomskih veza", istakla je Alihodžićeva.
Prema njenim riječima, najvažniji trgovinski partner ostaje EU, sa više od 73 posto ukupnog izvoza i 66 posto ukupnog uvoza.
„Umjeren rast uvoza od 2,68 posto i snažniji rast izvoza od 5,57 posto potvrđuju stabilnu i intenzivnu vanjskotrgovinsku razmjenu, pri čemu je izvoz u EU povećan za 669 miliona KM“, navela je Alihodžićeva i dodala da je pokrivenost uvoza izvozom iz EU 62,7 posto.
"Ovo ukazuje na stabilan, ali i dalje deficitaran odnos, pri čemu EU održava svoju poziciju ključnog partnera i glavnog pokretača domaćeg izvoza. Ukupan izvoz u zemlje CEFTA regije prošle godine iznosio je 2,97 milijardi KM i bio je za 135 miliona KM veći nego prethodne godine, dok je uvoz bio 4,74 milijarde KM i 229 miliona KM veći. Najveći obim razmjene je sa Srbijom, gdje je izvezeno robe u vrijednosti od 1,88 milijardi KM, dok je vrijednosni uvoz iznosio 4,10 milijardi KM", navela je Alihodžićeva.
Tržište EFTA-e
Na tržište EFTA-e izvezeno je robe u vrijednosti od 404,52 miliona KM, a izvoz je za 64,5 miliona KM veći nego u 2024. godini, dok je uvoz iznosio 603,16 miliona KM i veći je za 30,61 milion KM.
"BIH je ostvarila povećanje izvoza na treća tržišta od 3,6 posto, gdje je izvezeno ukupno robe u vrijednosti od 1,37 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 4,85 milijardi KM i bio je za 9,48 posto veći nego u 2024. godini, a izvoz je rastao samo u Tursku, dok je uvoz najviše rastao iz Kine", rekla je.
Amila Močević, stručna saradnica u Sektoru za makroekonomski sistem, rekla je da je, kada se posmatra trgovina po sektorima ekonomije, evidentan porast i izvoza i uvoza u gotovo svim granama, što je direktno rezultiralo većim obimom ukupne trgovine.
Struktura rasta izvoza
"Struktura rasta izvoza pokazuje da Bosna i Hercegovina najbrže napreduje u energetskom, elektroindustrijskom i automobilskom sektoru. Ukupni rast izvoza je uveliko rezultat snažnog povećanja izvoza električne energije, koji je porastao za 30 posto i potvrdio ključnu ulogu energetskog sektora u strukturi izvoza Bosne i Hercegovine", naglasio je Močević.
Dodala je da su značajan doprinos dali i sektori sa većom dodanom vrijednošću, te da je izvoz dijelova za automobilsku industriju porastao za 13 posto, a izolovanih žica za sedam posto, što potvrđuje stabilnu integraciju domaćih kompanija u evropske lance snabdijevanja.
"Nafta i naftna ulja i dalje predstavljaju najvažnije uvozne proizvode, s vrijednošću od 2,24 milijarde KM u 2025. godini, uprkos padu od sedam posto. Uvoz automobila povećan je za devet posto, a lijekova za osam posto. Posebno je izražen rast uvoza električne energije za 101 posto, na 628,96 miliona KM, što ukazuje na energetski disbalans i potrebu jačanja domaćih kapaciteta", rekao je Močević.
