Gradski odbor SNSD-a u Doboju jednoglasno je predložio Milorada Dodika kao kandidata za jednu od dvije ključne funkcije na predstojećim općim izborima u oktobru – ili za predsjednika Republike Srpske ili za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Ovaj potez lokalnog odbora, iako izaziva intenzivne unutarstranačke rasprave, ponovo je aktuelizirao ozbiljna pravna pitanja vezana za mogućnost Dodikove kandidature i eventualne posljedice takvog poteza.
Pored kandidature za lidera stranke, dobojski SNSD je na istoj sjednici odredio i nosioce svojih izbornih lista. Obren Petrović, predsjednik Gradskog odbora, predložen je za nosioca liste za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz Izborne jedinice dva. Danijel Jošić, potpredsjednik odbora, nosilac je liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske iz Izborne jedinice pet.
Iz Doboja su poručili da stranka ulazi u novi izborni ciklus potpuno spremna i samouvjereno najavljuju “novu istorijsku pobjedu”. Međutim, ovaj prijedlog stiže samo dva dana nakon što je sam Milorad Dodik na sjednici Predsjedništva Aktiva žena SNSD-a iznio sasvim drugačije preference. Kako je ranije objavljeno, Dodik je tada otvoreno kazao da je njegov lični favorit za poziciju u Sarajevu aktuelna funkcionerka Željka Cvijanović.
“Smatram da Aktiv žena ima pravo da predlaže. Ja ne krijem da je Željka Cvijanović moj prijedlog za tu funkciju”, izjavio je Dodik. Ranije su se, pak, kao potencijalni kandidat za predsjednika Republike Srpske spominjali Savo Minić.
Podsjećamo, Sud Bosne i Hercegovine je pravosnažno osudio Milorada Dodika za krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika (član 203a Krivičnog zakona BiH), izrekavši mu kaznu zatvora u trajanju od godinu dana. Uz zatvorsku kaznu, određena mu je i mjera sigurnosti – zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, nakon čega mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat.
Iako se u banjalučkim političkim krugovima mogu čuti tumačenja da zabrana važi isključivo za funkciju predsjednika RS-a te da bi se Dodik “teoretski” mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH ili državni parlament, pravni stručnjaci upozoravaju da stvari stoje drugačije. Prema važećim zakonskim odredbama i odlukama Suda BiH, pravne posljedice pravosnažne osude nastupaju automatski po sili zakona. To podrazumijeva zabranu sticanja i obavljanja bilo kakve službene dužnosti u organima vlasti koji se finansiraju iz javnih sredstava. Centralna izborna komisija BiH prilikom ovjere kandidatura striktno primjenjuje odredbe o podobnosti kandidata koji imaju pravosnažne presude i aktivne mjere zabrane javnog djelovanja.
Ostaje otvoreno pitanje hoće li SNSD zaista podnijeti Dodikovu kandidaturu i time svjesno ući u otvoreni pravni sukob sa državnim institucijama, ili su ovakvi prijedlozi iz lokalnih odbora samo dio unutarstranačkog folklora, testiranja javnog mnijenja i indirektnog pritiska na Centralnu izbornu komisiju.
Stranka planira da sve svoje kandidate zvanično predstavi početkom jula. Tada će Centralna izborna komisija BiH preuzeti glavnu riječ, provesti detaljnu provjeru i donijeti konačnu odluku o ovjeri lista, čime će biti stavljena tačka na brojne spekulacije o političkoj budućnosti Milorada Dodika na glasačkim listićima.
