Njemačka se nalazi pred važnim korakom u reformi vojne službe, jer je novi Zakon o dobrovoljnom služenju vojnog roka ušao u proceduru donošenja.
Cilj predloženog zakona je povećati atraktivnost služenja vojske i omogućiti mladima da dobrovoljno obavljaju vojni rok, ali reakcije društva i stručnih savjetodavnih centara pokazuju da ova tema izaziva daleko širu raspravu – uključujući i pozive na uvođenje obavezne službe.
Savjetodavni centri za prigovor savjesti bilježe iznenadni porast interesovanja građana. Michael Schulze von Glaßer, politički direktor Njemačkog društva za mir (DFGVK), ističe da su u posljednjih sedam dana njihove stranice zabilježile gotovo dvostruko više posjeta nego u maju, što pokazuje da je tema vojne službe ponovno u fokusu javnosti. “Primamo značajan broj upita, posebno kada mediji počnu izvještavati o regrutaciji i novom zakonu,” kaže Schulze von Glaßer.
Protestantska radna grupa za prigovor savjesti i mir (EAK) također je zabilježila 30-postotno povećanje broja zahtjeva za savjetovanje tokom prošle godine. Savezni ured za porodicu i civilno društvo do kraja juna 2025. zaprimio je 1.363 zahtjeva, što je već značajan skok u odnosu na prethodne godine – 2.241 zahtjev u cijeloj 2024. i 1.079 u 2023. godini.
Novi zakon predviđa obavezu mladih rođenih od 1. januara 2010. da ispune upitnik za regrutaciju, a od ljeta 2027. planira se aktivna regrutacija spremnih dobrovoljaca. Dosad se mladima bez prethodnog iskustva s vojskom savjetovalo da se ne prijavljuju kako bi izbjegli pažnju Bundeswehra, no sada se očekuje proaktivna prijava i registracija.
Povjerenik Bundestaga za vojsku, Henning Otte iz vladajuće CDU, podržao je model obavezne jednogodišnje službe, ne samo u vojsci, već i u hitnim službama, kulturnim i volonterskim aktivnostima. Otte ističe da bi ovaj pristup omogućio jači angažman mladih i istovremeno riješio problem nedostatka dobrovoljaca u Bundeswehru.
Međutim, kritike stižu s lijevog političkog spektra. Podmladak Zelenih upozorava da novi zakon otvara put za masovnu regrutaciju mladih i da se njihov glas u procesu donošenja odluka nije dovoljno uzeo u obzir. Jakob Blasel, glasnogovornik mladih Zelenih, poručuje da bi država trebala ulagati u volontiranje u kriznim situacijama, zaštitu klime i socijalne projekte, umjesto da nametne nove obaveze mladima. Blasel upozorava i na geopolitički kontekst: “Rusija vodi hibridni rat informacijama i destabilizacijom naše socijalne kohezije, stoga je ključno da mladi ne budu prisilno uvučeni u vojne strukture.”
Reforma vojne službe u Njemačkoj tako se pokazuje kao balans između potrebe za sigurnosnim kapacitetima i prava građana da sami odluče o svom angažmanu. Dok zakon još prolazi kroz parlamentarnu proceduru, društveni i politički dijalog intenzivira se, a mladi postaju središnji akteri u ovoj raspravi o budućnosti vojne obaveze i dobrovoljstva u Njemačkoj.
