Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine donijelo je pravomoćnu presudu kojom se predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, uz dodatnu mjeru zabrane političkog djelovanja u periodu od šest godina.
Ova odluka predstavlja ozbiljan pravni i politički udarac najmoćnijem čovjeku manjeg bh. entiteta.
Iako kazna od godinu dana zatvora prema zakonima Bosne i Hercegovine omogućava mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom – konkretno, u ovom slučaju iznosom od 36.500 KM – daleko ozbiljnije posljedice po Dodika proizlaze iz samog Izbornog zakona BiH. Naime, prema njegovim odredbama, presuda automatski pokreće mehanizam gubitka mandata za sve izabrane zvaničnike koji su osuđeni na šest mjeseci zatvora ili više.
Konkretno, Član 1.10. stav 4 Izbornog zakona BiH jasno propisuje da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci. Kako je Dodikova kazna duža od tog praga, njegov mandat prestaje automatski – bez potrebe za dodatnim političkim odlukama ili tumačenjima.
U praksi to znači da će predsjednik Republike Srpske morati odmah napustiti svoju funkciju, čim presuda bude zvanično dostavljena Centralnoj izbornoj komisiji BiH. To nije pitanje političke volje ili interpretacije zakona, već striktno poštivanje važećih zakonskih odredbi koje su već ranije bile primijenjene u sličnim slučajevima.
Podsjetimo, identične situacije su se dogodile i u slučajevima Halila Bajramovića i Senaida Begića, koji su također izgubili mandate zbog pravomoćnih presuda. U oba slučaja je proteklo otprilike mjesec dana od trenutka donošenja presude do momenta kada je Centralna izborna komisija BiH zvanično obaviještena, nakon čega je uslijedila provedba zakonske odredbe o prestanku mandata.
Dodik, koji se više od dvije decenije nalazi u samom vrhu političke hijerarhije Republike Srpske i BiH, sada se suočava sa historijskim preokretom. Ukoliko dođe do pravovremene primjene zakona, njegov politički angažman ne samo da je suspendovan na šest godina, već je i njegova trenutna funkcija – pozicija predsjednika RS – zakonski neodrživa.
Ova presuda potencijalno otvara novo poglavlje u političkom životu Bosne i Hercegovine, ali i ogoljava pitanje selektivne pravde, institucionalne inertnosti i političke (ne)volje. Da li će se zakon primijeniti jednako na Dodika kao i na ostale osuđene političare, bit će litmus test za vladavinu prava u BiH.
