Dok se političke partije u Bosni i Hercegovini već uveliko pozicioniraju za oktobarske opće izbore, iz najveće stranke u Republici Srpskoj još nema odgovora na pitanje koje mjesecima dominira političkim kuloarima – ko će biti kandidat SNSD-a za predsjednika RS. Upravo zbog te šutnje, svaki potez, svaka izjava i svaka službena informacija koja dolazi iz institucije predsjednika Republike dobija dodatnu političku težinu.
Posljednjih sedmica posebnu pažnju izazivaju saopćenja o zdravstvenom stanju predsjednika Republike Srpske Siniše Karana. Sama činjenica da se javnost obavještava o njegovim pregledima i boravcima u zdravstvenim ustanovama ne bi bila neuobičajena da se ne dešava u trenutku kada SNSD ulazi u završnu fazu odlučivanja o najvažnijim kandidaturama za naredni izborni ciklus.
U politici rijetko postoji slučajnost. Pogotovo ne kada je riječ o stranci koju već godinama karakteriše stroga kontrola političkih poruka, pažljivo planirana komunikacija i centralizovano donošenje odluka. Zbog toga se među političkim analitičarima i unutar same vladajuće strukture sve češće postavlja pitanje da li javno insistiranje na Karanovom zdravstvenom stanju ima mnogo širu političku funkciju od pukog informisanja građana.
Predsjednik bez političke vidljivosti
Kada je nakon političkog zemljotresa izazvanog odlaskom Milorada Dodika s funkcije predsjednika Republike Srpske Siniša Karan preuzeo tu poziciju, očekivalo se da će upravo on postati centralna politička figura SNSD-a u narednom periodu.
Logika vlasti nalagala je jednostavan scenario. Novi predsjednik Republike trebalo je da dobije snažnu medijsku podršku, politički prostor i priliku da izgradi autoritet koji bi ga prirodno doveo do kandidature za puni mandat.
Dogodilo se upravo suprotno.
Umjesto da postane najprepoznatljivije lice vlasti, Karan je ostao u sjeni događaja. Tokom najvažnijih političkih sukoba, institucionalnih kriza i kampanja koje su obilježile posljednje mjesece, glavnu riječ nisu vodili predsjednik Republike niti njegova kancelarija. Političku scenu nastavili su dominirati Milorad Dodik i uski krug ljudi oko njega.
To je otvorilo ozbiljno pitanje koliko stvarne političke moći danas ima funkcija predsjednika Republike Srpske ukoliko se ne nalazi u rukama čovjeka koji kontroliše SNSD.
Dodikov model vlasti ne trpi neizvjesnost
Godinama unazad SNSD funkcioniše po jasnom principu. Najvažnije odluke ne donose se kroz formalne stranačke procedure nego kroz političku procjenu vrha stranke i prije svega njenog lidera.
Zbog toga se i izbor kandidata za predsjednika Republike Srpske ne može posmatrati kroz uobičajene političke kriterije. Za Dodika nije presudno samo da kandidat može pobijediti opoziciju. Jednako je važno da bude potpuno usklađen sa političkom strategijom stranke i spreman da vodi politiku koju određuje vrh SNSD-a.
Upravo tu mnogi vide razlog zbog kojeg se ime Siniše Karana danas ne spominje među najozbiljnijim favoritima za novu kandidaturu.
Iako je formalno na čelu Republike Srpske, nije uspio postati politička figura koja samostalno oblikuje javni prostor niti je izgradio političku energiju koja bi ga izdvojila od drugih potencijalnih kandidata unutar vladajuće strukture.
Stvaranje političkog opravdanja
U političkom marketingu često je važnije objasniti poraz nego ostvariti pobjedu. Ukoliko SNSD odluči da aktuelnog predsjednika Republike ne kandiduje za novi mandat, javnosti će biti potrebno ponuditi prihvatljivo objašnjenje.
U takvim okolnostima zdravstveni razlozi predstavljaju najbezbolniji politički izlaz.
Za razliku od otvorenog priznanja da neko nije ispunio očekivanja stranke ili da nije ostvario željeni politički rezultat, priča o zdravstvenim izazovima omogućava elegantno povlačenje bez unutarstranačkih sukoba i nepotrebnih pitanja.
Zato nije teško razumjeti zašto dio političke javnosti upravo u posljednjim saopćenjima vidi pokušaj stvaranja narativa koji bi u narednim mjesecima mogao poslužiti kao opravdanje za promjenu kandidata.
Naravno, takve tvrdnje za sada ostaju na nivou političkih procjena. Međutim, činjenica da SNSD uporno odbija otkriti svoje planove samo dodatno podstiče nagađanja.
Ko zapravo ulazi u izbornu utrku?
Posebno je zanimljivo što se vrijeme za donošenje odluke ubrzano približava. Rokovi Centralne izborne komisije neće čekati rasplet unutarstranačkih kalkulacija, a SNSD će uskoro morati pokazati svoje karte.
Za razliku od opozicije, koja je već predstavila ključne kandidate i počela graditi kampanju, vladajuća stranka i dalje održava atmosferu neizvjesnosti.
To može biti znak samopouzdanja, ali i pokazatelj da konačna odluka još nije donesena.
U političkim krugovima već mjesecima kruže različita imena potencijalnih kandidata. Ono što je zajedničko svim tim spekulacijama jeste činjenica da se Karan sve rjeđe nalazi u centru tih razgovora.
Što je duža tišina SNSD-a, to su glasnije sumnje da se iza kulisa vodi ozbiljna bitka za poziciju koja će nakon oktobra predstavljati jednu od najvažnijih poluga političke moći u Republici Srpskoj.
Tišina koja govori više od saopćenja
U politici često nije najvažnije ono što se kaže, nego ono što se prešuti. A upravo je šutnja SNSD-a o vlastitim kandidatima postala jedna od najglasnijih političkih poruka uoči izbora.
Dok se javnost bavi informacijama o pregledima i zdravstvenom stanju predsjednika Republike, u pozadini se vjerovatno vodi mnogo važnija rasprava – ko će u ime vladajuće stranke nositi najvažniju izbornu utrku i ko će nakon oktobra imati povjerenje Milorada Dodika da upravlja institucijom predsjednika RS.
Ako je suditi prema dosadašnjim potezima, odgovor na to pitanje možda neće biti Siniša Karan. A ukoliko se to zaista dogodi, današnja saopćenja o njegovom zdravlju mogla bi se posmatrati kao prvi koraci u politički pažljivo pripremljenoj tranziciji, čiji je cilj da odlazak aktuelnog predsjednika iz izborne utrke izgleda kao lična odluka, a ne kao procjena vrha stranke da je vrijeme za novo lice.
