80 studenata, koji biciklima putuju ka Strasbourgu, u Münchenu je dočekao SPC večerom, prenoćištem i doručkom, dok njihove kolege pješice iz svih krajeva stižu na veliki skup u Novom Pazaru pod nazivom “Sloboda vlada čaršijom”...
Pripremajući trodnevni miting, vlast je toliko kopirala studente u blokadi da bi mogla i da ispali zvučni top na sebe ponesena falsifikatom, šale se međusobno građani na društvenim mrežama. Mimo ovakvih i sličnih komentara, uobičajenih dnevnih prosvjeda i poziva na puštanje pohapšenih studenata, javnost koja podržava bunt protiv vlasti suštinski ne obraća mnogo pažnje na režimski prosvjed. Akademci ga sasvim ignorišu dok po vlastitom planu bicikliraju ka Strasbourgu, pješače na skup u subotu u Novom Pazaru i(li) organiziraju okupljanja kako bi osudili protjerivanje hrvatskih državljana iz Srbije… Na svakom okupljanju, podrazumjeva se, u tišini se odaje pošta nastradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Hapšenja i represija
U posljednja dva dana u fokusu je gotovo svakodnevno hapšenje pojedinaca i konačno upad policije na Medicinski fakultet u Nišu, što je ocjenjeno kao vrhunska brutalnost i politička represija kojoj niko ne predviđa kraj. Naprotiv, studenti tvrde da ih ovakvi događaji učvršćuju u stavu da žele da mjenjaju sistem u Srbiji.
Studenti Univerziteta u Novom Sadu održavaju u petak protest pod nazivom “Ko je sljedeći?” pozivajući građane da im se pridruže kako bi režimu pokazali šta misle o upadu policije na sveučilište.
U međuvremenu, stotine njih pješači ka Novom Pazaru iz svih krajeva Srbije danima prolazeći kroz naselja i gradove koji ih dočekuju punog srca i raširenih ruku. U subotu je ovaj grad domaćin protesta nazvanog “Sloboda vlada čaršijom”, o kojem studentkinja arhitekture Selma Kolašinac kaže: “Novi Pazar je nekako uvjek bio na margini svih dešavanja, kao neka ne toliko bitna sredina. Međutim, tokom ovih protesta, zaista smo pokazali da smo itekako bitni, da imamo kvalitetne ljude – naročito studente”, rekla je i dodala: “Mi smo navikli da živimo svi zajedno, bez obzira na vjeru i naciju. Sad smo to i proširili na cijelu Srbiju, osjećamo se kao svoj na svome bez obzira na to u kojem dijelu Srbije se nalazimo – naši studenti su bili u Nišu, Novom Sadu, Beogradu, Kragujevcu”.
I zaista, studenti iz Novog Pazara bili su sa svojim kolegama gdje god da su i do sada održani veliki skupovi studenata u blokadi, a sad su oni domaćini.
A gostoprimstvo onima koji biciklima putuju Evropom ukazuje u petak Srpska pravoslavna crkva u Münchenu koja im je osigurala večeru i prenoćište i odakle u subotu nastavljaju svoj put do Strasbourga.
U međuvremenu, grupa studenata, akademika i simpatizera srpskog porijekla iz Nizozemske u petak ujutro krenula je biciklima sa Univerziteta u Amsterdamu (kampus Roeterseiland) na put dug 626 kilometara ka Strasbourgu, gdje će dočekati studente iz Srbije.
Neposredno prije polaska, sudionici su predali pismo rukovodstvu Univerziteta u Amsterdamu, u kojem pozivaju ovaj univerzitet i krovnu organizaciju Universiteiten van Nederland da javno izraze solidarnost i aktivno se angažuju u zaštiti akademskih sloboda u Srbiji.
Prelazna vlada
Prva simbolična stanica na njihovoj ruti bila je u petak Ambasada Republike Srbije u Haagu. Osoblje Ambasade je pozvano da zajedno sa srpskom dijasporom u Holandiji dočeka bicikliste koji već danima putuju kako bi se i građani EU upoznali sa stanjem u Srbiji koje bi se u najkraćem moglo opisati kao nesloboda i selektivna pravda.
Ono o čemu se pored svega spomenutog raspravlja među studentima je i podrška eventualnoj prelaznoj, ekspertskoj vladi, o čemu još nema jedinstvenog stava. Poznato je da su se studenti u blokadi od početka ogradili od svake političke opcije pozivajući građane da se i oni organiziraju i eventualno dogovore dalje političke korake kroz zborove. Međutim, jasno je da studenti uživaju najviše povjerenja javnosti i da se ipak od njih očekuje da će predložiti nekakvo razrješenje, što analitičari vide u formiranju prelazne vlade koja bi bila oročena na godinu i kreirana kako bi osigurala uvjete za fer i demokratske izbore koji bi potom uslijedili.
