Koliko puta ste se uhvatili kako satima bez cilja listate portale, društvene mreže i naslove, upijajući loše vijesti – katastrofe, ratove, nesreće, korupciju? Ako vam takvo ponašanje izaziva tjeskobu, umor i osjećaj bespomoćnosti, niste usamljeni – i niste ludi. Taj fenomen ima ime: doomscrolling.
Riječ je o obrascu ponašanja u kojem osoba nesvjesno ili kompulsivno konzumira negativne informacije, često i onda kada zna da joj to šteti. Iako se doomscrolling može činiti kao "samo još jedna loša navika", stručnjaci upozoravaju da on zapravo predstavlja ozbiljnu prijetnju mentalnom zdravlju.
Ljudski mozak je kroz evoluciju postao posebno osjetljiv na potencijalne prijetnje – jer su one značile opasnost po život. U današnjem digitalnom okruženju, gdje nas loše vijesti bombarduju 24 sata dnevno, ta drevna strategija preživljavanja postaje izvor hronične uznemirenosti.
Psihologinja Klara Zečević-Božić objašnjava da doomscrolling aktivira simpatički živčani sistem – isti onaj koji nas priprema za bijeg ili borbu – držeći tijelo u stanju konstantne napetosti. Rezultat su nesanica, iscrpljenost, razdražljivost, pa čak i depresija.
Posebno su osjetljive osobe koje već pate od anksioznosti, perfekcionisti, ali i oni s izraženom empatijom. Njih doomscrolling doslovno iscrpljuje emocionalno, proizvodeći ono što se danas sve češće naziva „empatijskim umorom“.
Osim što opterećuje psiho-fizičko stanje, doomscrolling mijenja način na koji percipiramo svijet – stvarajući iluziju da je sve loše, da nema nade, da su svi loši i da je promjena nemoguća. Takva iskrivljena slika stvarnosti dovodi do društvenog povlačenja, cinizma i nepovjerenja.
Kako se boriti protiv ove pojave? Stručnjaci savjetuju:
Postavite vremensko ograničenje za čitanje vijesti.
Isključite se s ekrana barem sat vremena prije spavanja.
Birajte kredibilne izvore i izbjegavajte senzacionalizam.
Prakticirajte pravilo 3:1 – za svaku lošu vijest, potražite tri pozitivne.
Uvedite svakodnevne tehnike opuštanja – disanje, meditaciju, šetnju u tišini.
I najvažnije: redovno se pitajte – „Da li mi ova informacija zaista treba?“
Biti informisan ne znači biti zatrpan lošim vijestima. Doomscrolling ne donosi promjenu – samo oduzima mir. Zdrav odnos prema informacijama nije bježanje od stvarnosti, već zaštita vlastite psihe.
