Unutrašnje tenzije u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine posljednjih sedmica prerastaju u otvoreni institucionalni sukob, nakon kadrovskih poteza koje je povukao glavni državni tužilac Milanko Kajganić. Promjene su posebno pogodile tužioce koji su direktno ili indirektno povezani s predmetima i prijavama protiv samog Kajganića, što je dodatno podgrijalo sumnje o mogućem pritisku i pokušaju kontrole osjetljivih istraga.
Najveću pažnju izazvala je odluka da se tužilac Džermin Pašić premjesti iz Odjela za borbu protiv korupcije u Odjel za ratne zločine. Ovaj potez dolazi nakon što je upravo Pašić podnio krivičnu prijavu protiv glavnog državnog tužioca. Istovremeno su izvršene rotacije i drugih tužilaca uključenih u isti kontekst – među njima i Ćazim Hasanspahić, koji se u tom predmetu vodi kao svjedok, te tužiteljica Elvira Stanojlović, koja je postupala po prijavi protiv Kajganića.
Ovakvi potezi izazvali su brojne reakcije unutar pravosudnih krugova, jer dio tužilaca smatra da se radi o pokušaju zaštite vlastite pozicije na čelu institucije, dok drugi tvrde da je riječ o redovnim organizacionim promjenama u okviru tužilačke strukture.
Optužbe za mobing i narušavanje integriteta
Tužilac Pašić javno je odbacio tvrdnje glavnog tužioca o eventualnim problemima u njegovom radu, ističući da se protiv njega vodi dugotrajan pritisak zbog prijava koje je podnio protiv Kajganića. Prema njegovim navodima, riječ je o sistematskom pokušaju disciplinovanja i profesionalnog marginaliziranja.
S druge strane, Kajganić tvrdi da postoje informacije i predmeti u kojima se preispituje Pašićev profesionalni integritet, naglašavajući da takve okolnosti mogu utjecati na njegov rad u određenim postupcima. Time je sukob između dva tužioca dobio i institucionalnu dimenziju, jer se radi o optužbama koje zadiru u sam kredibilitet pravosudnog sistema.
Neriješeni predmeti i pritisak javnosti
Ovaj sukob izbija u trenutku kada se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine suočava s velikim brojem neriješenih predmeta. Prema dostupnim podacima, oko 300 osoba optuženo je za ratne zločine, dok njih 245 još uvijek čeka početak suđenja.
U predmetima organiziranog kriminala tužilaštvo se u značajnoj mjeri oslanja na dokaze pribavljene putem kriptovanih aplikacija poput Sky ECC i ANOM, koje su u posljednjim godinama postale ključni izvor dokaza u međunarodnim istragama protiv kriminalnih mreža.
Istovremeno, pojedini visokoeksponirani predmeti godinama ostaju bez konačnog epiloga. Među njima je i slučaj protiv bivšeg ministra sigurnosti BiH Nenad Nešić, koji je nakon hapšenja prije deset mjeseci pušten iz pritvora bez podizanja optužnice. Sličnu pažnju javnosti izaziva i slučaj odbjeglog bivšeg visokog policijskog dužnosnika Zoran Galić.
„Vila na Dedinju“ – predmet bez odluke gotovo deceniju
Jedan od najkontroverznijih predmeta u ladicama državnog tužilaštva svakako je slučaj poznat kao „Vila na Dedinju“, koji se odnosi na predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik. Ovaj predmet nalazi se u Tužilaštvu BiH još od 2015. godine, ali ni nakon gotovo decenije nije donesena konačna tužilačka odluka.
Kajganić tvrdi da postupak stoji zbog činjenice da iz Srbija nisu dostavljeni ključni dokazi koji bi omogućili nastavak istrage. Ipak, kritičari upozoravaju da dugotrajno odlaganje takvih predmeta dodatno narušava povjerenje javnosti u rad pravosuđa.
Kontroverze oko predmeta protiv vrha RS-a
Dodatne polemike izazvala je i odluka o obustavi predmeta „Napad na ustavni poredak“, koji se odnosio na predsjednika RS-a Milorad Dodik, predsjednika Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i premijera RS Radovan Višković.
Obustava istrage zbog nedostatka dokaza izazvala je lavinu kritika i dovela do novih krivičnih i disciplinskih prijava unutar pravosudnog sistema.
Istovremeno su se pojavile i optužbe o mogućim zloupotrebama CMS sistema za automatsku raspodjelu predmeta, što je dodatno produbilo sumnje u transparentnost i nepristrasnost rada institucije.
Zahtjev za smjenu glavnog tužioca
Zbog svega navedenog, više udruženja žrtava rata zatražilo je od Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine pokretanje postupka za smjenu Milanka Kajganića. Kao razlozi navode se sumnje u opstrukcije istraga, kadrovske pritiske na tužioce i navodne zloupotrebe unutar sistema raspodjele predmeta.
Za sada se Ured disciplinskog tužioca još nije javno očitovao o ovim zahtjevima. Ipak, prema dostupnim informacijama, protiv glavnog državnog tužioca već postoji više prijava koje su u fazi razmatranja.
Dok pravosudne institucije pokušavaju odgovoriti na ove optužbe, sukob unutar Tužilaštva BiH sve više prerasta u pitanje povjerenja u funkcionisanje jedne od ključnih institucija pravne države u Bosni i Hercegovini.
