Od početka rata u Pojasu Gaze, Srbija je Izraelu isporučila oružje u vrijednosti od 182 miliona dolara, pri čemu je gotovo polovina te vrijednosti izvezena tokom potpune zabrane izvoza.
Zračni koridor za dostavu municije intenzivno se koristi, pa je za nešto više od dva mjeseca ove godine već organizirano 14 teretnih letova, dok ih je tokom cijele prošle godine bilo 32.
Izvoz oružja i municije iz Srbije u Izrael dramatično je porastao od 2023. godine i nastavio se čak i nakon što su srbijanske vlasti 23. juna 2025. godine uvele potpunu zabranu izvoza oružja.
Uprkos tome, izvoz oružja u Izrael dostigao je 131,1 milion dolara u 2025. godini, što je dva i po puta više nego u 2024. godini, kada je vrijednost iznosila 50,1 milion dolara, pa čak 42 puta više nego u 2023. godini, kada je Izraelu isporučeno oružje u vrijednosti od 3,1 milion dolara. Samo u drugoj polovini 2025. godine, nakon uvođenja zabrane, izvezeno je municije u vrijednosti većoj od 65 miliona dolara.
Prvi avion je poletio dan nakon zabrane
Odluka o zabrani izvoza uslijedila je nakon snažnog pritiska Moskve.
Nakon što je ruska Vanjska obavještajna služba u dva navrata optužila Beograd da njegov "vojno-industrijski kompleks pokušava pucati Rusiji u leđa", Ministarstvo odbrane Srbije je 23. juna 2025. godine, po nalogu predsjednika Aleksandra Vučića, obustavilo sav izvoz oružja. Istog dana, Vučić je također objavio: "Sada ništa ne izvozimo. Sada smo sve zaustavili i šaljemo to našoj vojsci".
Zabrana, koja je ukinuta 13. februara ove godine, teško je pogodila srpske fabrike poput Krušika, Slobode i Prvog partizana. Međutim, tokom 235 dana blokade postojao je jedan privilegovani kupac - država Izrael.
Samo 24 sata nakon Vučićeve izjave da Srbija "ništa ne izvozi", 24. juna 2025. godine, teretni avion Boeing 747F natovaren municijom poletio je sa beogradskog aerodroma "Nikola Tesla". Bio je to prvi u nizu od 29 letova za izraelsku vojnu bazu Nevatim koji su se odvijali dok je zabrana bila na snazi.
Operacija velikih razmjera
Prijevoz je izvršio izraelski teretni operater Challenge Airlines IL. Od februara 2024. do 5. marta ove godine, kompanija je obavila ukupno 53 leta iz Srbije za Izrael sa tri širokotrupna teretna aviona.
Tokom 2024. godine bilo je sedam letova, prošle godine ih je bilo 32, a ove godine ih je još 14. Krajnja destinacija za 49 letova bio je Nevatim, jedna od glavnih logističkih baza izraelskog ratnog zrakoplovstva, a za četiri je to bio Tel Aviv.
S obzirom na to da dva korištena aviona imaju nosivost od oko 120 tona, a treći oko 55 tona, procjenjuje se da je do sada prevezeno više od 3.000 tona municije i oružja.
Ako se ovome dodaju letovi identifikovani zajedničkom istragom BIRN-a i izraelskih novina Haaretz, koje su izvršili transportni avioni izraelskih oružanih snaga, broj dolazi do najmanje 68 dokumentovanih letova od početka rata u Gazi. To ukazuje na uspostavljanje stabilnog koridora za zračnu logistiku koji je funkcionisao čak i tokom zvanične zabrane izvoza.
Od marginalnog artikla do glavnog izvoznog sredstva Napad Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine bio je prekretnica u odnosima dvije zemlje, nakon čega je uslijedilo jačanje saradnje, posebno vojno-tehničke. To najbolje pokazuju podaci o izvozu oružja, koji je u 2025. godini bio čak 4142,7 posto veći nego u 2023. godini.
Sam Vučić je priznao dogovor u intervjuu za Jerusalem Post u junu prošle godine, hvaleći se: "Ja sam jedini u Evropi danas koji trguje vojnom municijom s Izraelom. I zato me kolege često kritikuju."
Udio oružja u ukupnom izvozu Srbije u Izrael eksplodirao je sa 1,2 posto u 2021. na čak 54,5 posto prošle godine. Istovremeno, ukupna vrijednost srbijanskog izvoza u Izrael porasla je sa 59,6 miliona dolara u 2021. na 249,7 miliona dolara u 2025. godini.
Državna kompanija Yugoimport igra ključnu ulogu
Državna kompanija Jugoimport SDPR je ključni igrač u ovim poslovima, sa udjelom većim od 90 posto.
Na osnovu ugovora sa izraelskim Ministarstvom odbrane, Jugoimport snabdijeva izraelsku vojsku municijom različitih tipova i kalibara, koju proizvode fabrike Krušik, Sloboda i Prvi partizan. Najčešće se radi o artiljerijskoj municiji kalibra 155 i 122 milimetra, minobacačkoj municiji kalibra 120 i 81 milimetra, te pješadijskoj municiji NATO standarda.
Izvoz Jugoimporta u Izrael porastao je sa 0,6 miliona dolara u 2023. godini na 49,9 miliona dolara u 2024. godini.
Samo u prvoj polovini 2025. godine ostvaren je izvoz od 59,7 miliona, što Izrael čini dominantnim izvoznim tržištem za kompaniju. Istovremeno, Srbija od Izraela kupuje višecijevne raketne sisteme, bespilotne letjelice i softver za sajber nadzor.
Uloga Beograda u sukobu s Iranom
Nakon nedavne eskalacije sukoba i zračnih napada Izraela i SAD-a na ciljeve u Iranu, izraelsko Ministarstvo odbrane pokrenulo je logističku operaciju za isporuku vojne opreme. Broj teretnih letova iz Srbije ukazuje na to da bi Beograd mogao igrati značajnu ulogu kao jedno od logističkih središta u tom lancu snabdijevanja.
Ovo također postavlja pitanje sigurnosnih implikacija, s obzirom na to da su iranski zvaničnici još 2025. godine upozoravali da bi se zemlje koje pružaju vojnu ili logističku podršku Izraelu mogle smatrati dijelom njegove ratne infrastrukture. Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova u to vrijeme izjavio je da će "svaka zemlja koja se pridruži američko-izraelskoj agresiji neminovno postati legitimna meta odmazde".
Podaci o letovima i nagli porast izvoza pokazuju da je između Srbije i Izraela uspostavljen stabilan kanal snabdijevanja municijom, koji je bio operativan čak i tokom zvanične zabrane. Uloga Srbije u ovom lancu snabdijevanja stoga više nije samo ekonomsko ili političko pitanje, već i sigurnosno pitanje.
