E pa Čoviću, oprostite nam, ali Predsjedništvo BiH pripada svim Hrvatima, a ne samo „legitimnim“ Hrvatima

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH je u podcastu portala Bljesak.info izazvao brojne reakcije, ponudio – ništa novo, i iako su najavili da će odgovarati na pitanja pratilaca ovog podcasta – ni to se nije desilo.

Goruća tema su svakako bile izmjene Izbornog zakona BiH, ali ne u smislu integriteta izbora ili nekih drugih tehničkih izmjena, nego legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH.

Svjestan da ove izmjene ne mogu proći kroz Parlament BiH kao ni ustavne izmjene, Čović se istinski nada dogovorenom rješenju iz Laktaša.

Rješenje nije temeljno i dugoročno, jer bez izmjena Ustava BiH ne može to ni biti, pa Čović insistira da se ovo rješenje smatra simboličnim, ali prijeko potrebnim.

Želja mu je, kako kaže, da demotiviše bošnjački narod da glasa za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, čiju fotelju uporno zove hrvatskom.

"Rekli smo šest mjeseci nakon uspostave vlasti. Mislim da je krajnje vrijeme. Ovo što mi sad tražimo je minimum minimuma. Treba malo otkloniti želju mnogobrojnijeg naroda da bira ili glasa za hrvatskog člana Predsjedništva 2026. godine. Vrlo simbolična izmjena. To su tri dopune kako demotivisati bošnjački narod da ciljano glasa za hrvatskog člana Predsjedništva. Svako normalan će to prihvatiti", rekao je Čović.

Čović je potvrdio ono što pišemo danima na našem portalu, a to je da je sve što je napisano vezano za dogovor u Laktašima bilo tačno, iako je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković pokušao ubijediti javnost odmah nakon sastanka da nije.

"Na zadnjem sastanku u Sarajevu koji je bio domaćin na prethodnom sastanku je tražio da izanaliziramo dogovore iz Laktaša. Svi smo se složili da je ono što je napisano tačno. Na pitanje kolege hoćemo li sad ovo potpisati, Trojka je rekla da nećemo. Onda je on kazao zašto uopšte sjedimo. U biti to je to", rekao je Čović.

Ali da se vratimo na ovo „demotivisanje Bošnjaka“ da glasaju za „hrvatskog člana Predsjedništva BiH“.

Podsjećamo javnost, Ustavni sud BiH je utvrdio da članovi Predsjedništva BiH nisu predstavnici naroda, već građana

U odluci Ustavnog suda iz 2000. godine (III djelimična odluka u slučaju br. U5/98) stoji da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici.

U paragrafu 65. Ustavni sud kaže: "Striktna identifikacija teritorije i određenih etnički definisanih članova institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem predstavljanja određenih konstitutivnih naroda, nije čak ni usklađena s pravilima o kompoziciji Predsjedništva BiH, kako su naznačena u članu 5, paragraf 1."

Zatim Ustavni sud podsjeća na odredbe Ustava: "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno s teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske".

"Ne smije se zaboraviti da Srbin - član Predsjedništva BiH, naprimjer, nije izabran samo glasovima glasača koji su u etničkom smislu Srbi, već glasovima svih građana Republike Srpske bez određene etničke pripadnosti. On, dakle, ne predstavlja Republiku Srpsku kao entitet, niti srpski narod, već sve građane Republike Srpske kao izborne jedinice. Isto važi i za Bošnjaka i Hrvata kao članove koji su izabrani iz Federacije", zaključuje Ustavni sud BiH.

Ovaj zaključak Ustavnog suda ima historijski značaj, jer potpuno poništava tezu da je "legitimno predstavljanje" obaveza po Dejtonskom ustavu.

Dakle, Čović bi se trebao izraziti na sljedeći način, a u skladu sa Ustavom BiH, pa reći da su njegove želje da demotiviše građane Federacije BiH da glasaju za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, ali on namjerno i ciljano napominje da bošnjački narod ciljano glasa za „hrvatskog člana Predsjedništva“, iako se nijedan građanin Federacije BiH ne izjašnjava o svojoj etničkoj pripadnosti na dan izbora niti taj dan bira predstavnike konstitutivnih naroda niti ima pravo glasati za članove Predsjedništva BiH i iz reda Bošnjaka i iz reda Hrvata.

Ovaj uslovno rečeno građasnki princip glasanja u Federaciji BiH smeta Čoviću, ali mu ne smeta takav isti u Republici Srpskoj.

Ono što je zabrinjavajuće da strankama u BiH koje se deklarišu građanskim ne smetaju ove formulacije Dragana Čovića kojima produbljuje etničke podjele u BiH i vrši pritisak na građane Federacije BiH da ne glasaju za Hrvata iz Sarajeva.

Ova simbolična izmjena, kako je zamislio Čović, bi trebala da demotiviše Bošnjaka da koristi svoje ustavno pravo, radi evropskog puta BiH, radi mira u kući, radi političke realnosti, radi stranaca, radi svojih nesposobnih političara, a ustvari je ovo klasično ucjenjivanje na sofisticiran način. Dakle, nema evropskog puta BiH bez ovih izmjena Izbornog zakona BiH.

Rekao je Čović u podcastu da moramo razumjeti da on nije Dragan Čović kad se pojavi u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače, ali isto tako nam daje do znanja da moramo razumjeti da je on predstavnik svih Hrvata u BiH osim naravno Željka Komšića i njemu sličnih.

Čović je komentarisao i navode bivšeg prvog čovjeka Mostara Safeta Oručevića koji je kazao da očekuje od Hrvata da se izvinu za rušenje Starog mosta.

”To je moj Stari most. Kome da se ko izvini za rušenje Starog mosta? To će morati objasniti gospodin Oručević. Bošnjačkom narodu? Njemu? Udruženju? Građanima Mostara? Samom sebi? Jedni drugima? Ja sam i za to da se izvinimo jedni drugima ako treba. Još jednom vrlo jasno – to je moj Stari most, ne Safetov!”, zaključio je Čović.

E pa Čoviću, oprostite nam, ali Predsjedništvo BiH pripada svim Hrvatima, ne samo „legitimnim“ Hrvatima.