Evropska centralna banka (ECB) mogla bi ove sedmice povećati kamatne stope za četvrtinu procentnog poena, čime bi se našla među prvim velikim centralnim bankama koje reaguju na novi inflatorni pritisak izazvan ratom u Iranu.
Očekivana odluka, koja bi trebalo da bude donesena u četvrtak, dolazi u trenutku kada rast cijena energije ponovo opterećuje privredu eurozone.
Ukoliko predsjednica ECB-a Kristin Lagard i njene kolege ne ublaže očekivanja investitora, tržišta će nastaviti da računaju na još najmanje jedno povećanje kamata do kraja godine.
Slabiji rast eurozone
Istovremeno, novi ekonomski podaci pokazuju da je privreda evrozone znatno slabija nego što se ranije očekivalo.
Bruto domaći proizvod bloka pao je u prvom kvartalu, umjesto da zabilježi rast, nakon snažne revizije naniže podataka za Irsku.
OECD je ranije upozorio da bi evrozona ove godine mogla ostvariti rast od svega 0.8 odsto, uz pogoršanje raspoloženja među potrošačima i kompanijama.
Druge centralne banke opreznije
Za razliku od ECB-a, većina drugih centralnih banaka zemalja G7 trenutno je opreznija kada je riječ o dodatnom povećanju troškova zaduživanja.
Banka Kanade mogla bi zadržati kamatnu stopu na postojećem nivou, dok se očekuje da će američke Federalne rezerve i Banka Engleske takođe sačekati nove podatke prije promjene politike".
Analitičari smatraju da će ECB svojom odlukom pokušati da spriječi ukorjenjivanje inflacije, ali upozoravaju da bi skuplje zaduživanje moglo dodatno usporiti već oslabljenu evropsku ekonomiju.
Zbog toga će poruke iz Frankfurta biti pažljivo praćene, jer bi mogle odrediti pravac monetarne politike evrozone u narednim mjesecima.
