Inflacija u BiH raste, dok industrija i dalje pada
Analiza ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini za maj 2025. godine, koju je u četvrtak objavila Centralna banka BiH, jasno pokazuje da vlasti i dalje ne poduzimaju efikasne mjere u borbi protiv rastuće inflacije.
U maju ove godine zabilježen je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena od 3,7 posto, što je povećanje za 1,7 procentnih poena u odnosu na maj 2024. godine. Inflacija je prvenstveno potaknuta snažnim rastom cijena hrane i bezalkoholnih pića, koje su skočile za gotovo 10 posto na godišnjem nivou. Pored toga, značajan rast cijena zabilježen je i u kategorijama zdravstvenih usluga (6,4%) te usluga restorana i hotela (6,2%).
Rast cijena uslovljen je i poskupljenjem električne energije, kao i povećanjem minimalnih plata, što se odrazilo i na opći rast cijena usluga. Centralna banka BiH navodi da su mjesečne promjene inflacije u sektoru usluga vrlo ujednačene, što potvrđuje da su upravo energija i minimalne plate imali snažan inflatorni efekat.
Inflacija u eurozoni znatno niža
Za razliku od BiH, u maju je u eurozoni zabilježena godišnja stopa inflacije od 1,9 posto, što je za 0,3 procentna poena manje nego u aprilu. Ovaj pad prvenstveno se odnosi na usporavanje inflacije u sektoru usluga, čije cijene su porasle za 3,2 posto, što je najniža stopa rasta od početka 2022. godine.
Temeljna inflacija u eurozoni je također pala i iznosi sada 2,3 posto, što je najniža stopa od početka godine, ali i dalje viša od ukupne inflacije. Cijene energenata pale su za 3,6 posto, dok je rast cijena hrane nešto ubrzan, sa 3,2 posto godišnje.
Industrijska proizvodnja u padu već šest mjeseci
U Bosni i Hercegovini industrijska proizvodnja u maju nastavila je sa negativnim trendom, bilježeći pad od 2 posto na godišnjem nivou, što je šesti mjesec zaredom sa padom proizvodnje.
Najveći pad zabilježen je u proizvodnji i opskrbi električnom energijom i plinom, koja je pala za 17,5 posto, te u rudarstvu sa padom od 7 posto. S druge strane, prerađivačka industrija je pokazala rast od 2,2 posto, prvi put nakon šest mjeseci, uglavnom zahvaljujući baznom efektu.
Međutim, većina industrijskih grana unutar prerađivačke industrije je zabilježila rast, osim proizvodnje gumenih proizvoda i ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda koje su nastavile padati. Posebno je izražen pad trajnih proizvoda za široku potrošnju koji su u maju pali za 28,1 posto, dok su kapitalni proizvodi porasli za 21 posto.
Rast zaduženja generalne vlade kod banaka
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su obaveze generalne vlade prema komercijalnim bankama u maju porasle za 156,7 miliona KM u odnosu na prethodni mjesec. Ukupni dug sektora generalne vlade na kraju maja iznosio je 4,15 milijardi KM, što predstavlja godišnji rast od 16,7 posto, odnosno 592 miliona KM.
Istovremeno, depoziti generalne vlade kod banaka su također porasli za 84,8 miliona KM u maju. Izloženost bankarskog sektora prema generalnoj vladi ostala je stabilna i na kraju maja iznosila je 9,1 posto ukupne aktive.
