Kovačević, offshore poslovanje i pokušaj privatizacije BH Telecoma: Politička igranka u pozadini
Amel Kovačević, direktor BH Telecoma, ponovo je u centru pažnje zbog svojih kontroverznih poteza i poslovnih veza koje su sve više uperene u politiku i privatne interese. U svom nastojanju da ugasi konkurenciju i realizira nalog političkih šefova Trojke, Kovačević se koristi argumentom da vlasnici portugalske firme koja ima distributerska prava u BiH, navodno, posjeduju offshore kompanije. Kovačević je istakao kako su mu te firme sumnjive zbog navodne povezanosti sa poreznim utajama i pranjem novca. Međutim, ovaj argument postaje osobito problematičan kada se uzme u obzir da je upravo Kovačević, 2015. godine, otkriven kao vlasnik vlastite offshore kompanije u Hong Kongu, što je razotkriveno u okviru velike međunarodne akcije "Panama Papers".
U prvobitnoj raspodjeli funkcija unutar Trojke, kako je etto.ba ranije pisao, Amel Kovačević bio je predviđen kao kandidat za novog guvernera Centralne banke BiH. Međutim, međunarodni faktor nije bio saglasan s takvim rješenjem, prije svega zbog sumnji u njegovu povezanost s offshore kompanijama, kao i zbog bliskih veza sa Amerom Bukvićem, bivšim direktorom BBI banke, te Edhemom Fočom, nekadašnjim „alfa i omega“ Al Jazeere u BiH.Upravo su, prema nformacijama etto.ba, Bukvić i Fočo, koristeći svoj uticaj, omogućili da SDA 2010 godine imenuje Amela Kovačevića za ambasadora Bosne i Hercegovine u Kini.
Nije samo Kovačević, bivši bankar BBI Banke i ambasador u Kini, student Internacionalnog islamskog univerziteta u Maleziji, on je povezan s ovom mrežom offshore firmi. U aferi "Panama Papers" otkriveno je da je offshore firmu imao i Nedim Uzunović, bivši direktor "Bosnalijeka", blizak politički suradnik federalnog premijera Nermina Nikšića, koji je nedavno osuđen na 10 godina zatvora zbog svoje povezanosti sa sumnjivim poslovima. Iako su imena Kovačevića i Uzunovića bila uključena u "Panama Papers", to nije spriječilo Trojku da Kovačevića imenuje za direktora BH Telecoma, niti je izazvalo ozbiljniji politički odgovor.
Kako su Amel Kovačević i stranački poslušnici razmontirali jednu od posljednjih stubova državnog sektora
Od tada, dobit BH Telecoma opada, dok su cijene usluga korisnicima ovog telekomunikacijskog giganta sve više. No, najkontroverzniji projekti koje Kovačević vodi uključuju pokušaj da se "ugasiti" Hayat TV i namjera da od srbijanskog biznismena, Dragana Šolaka, kupi Telemach. Za realizaciju ove transakcije, Kovačević planira da zaduži BH Telecom za nevjerojatnih 750 miliona KM, što izaziva ogromne sumnje, s obzirom na to da Telemach ostvaruje godišnju dobit manju od 20 miliona KM. S obzirom na ovu računicu, iznos investicije mogao bi se isplatiti tek za 35-40 godina, što jasno dovodi u pitanje opravdanost i održivost ove poslovne odluke.
Iako se na prvi pogled može činiti da je cijeli postupak u skladu sa tržišnim pravilima, pozadina ove kupovine postavlja ozbiljna pitanja. U tom procesu, Kovačević je, prema neslužbenim informacijama, vodio tajne pregovore sa Šolakom, bez pružanja ikakvih konkretnih informacija javnosti. To što Kovačević skriva ključne informacije o transakciji izaziva ogromne sumnje u njegovu motivaciju, ali i u odnos prema javnim interesima. Kupovina Telemacha pod uvjetima koje Kovačević pregovara, zapravo predstavlja izuzetno povoljan poslovni aranžman za srbijanskog biznismena, a sve na račun građana BiH i budućnosti BH Telecoma.
Zanimljivo je da Kovačević, koji je registrovao vlastitu offshore firmu, sada iznosi tvrdnje o sumnjivosti offshore kompanija. Iako je i sam koristio offshore strukture za izbjegavanje poreza, sada pokušava skrenuti pažnju na slične poslovne modele kod svojih konkurencija, što je čisti pokušaj obmane i usmjerenja javne pažnje s stvarne teme – političke namjere da se ugasi Hayat TV, kao i sumnjive kupovine Telemacha. Ovaj dvostruki moral i pokušaj skretanja fokusa od stvarne teme, otkriva duboko ukorijenjenu korupciju u bh. političkom i poslovnom sektoru, a Kovačević je postao glavni izvršitelj tih interesa.
Upozorenja koja dolaze iz različitih izvora, uključujući ekonomske analitičare i političke komentatore, govore o opasnosti koju bi kupovina Telemacha mogla donijeti. To bi bio izuzetno loš potez za BH Telecom, jer bi dugoročno podigao dugove državne kompanije, dok bi za privatne biznismene mogao biti izuzetno isplativ posao. Iako je takva poslovna transakcija mogla donijeti ogromnu korist privatnim interesima, za građane BiH i za državni sektor, ovo bi bila ozbiljna prijetnja stabilnosti bh. telekomunikacijskog sektora.
Amel Kovačević očigledno ne mari za javne interese, nego se vodi politikama koje su u interesu uskog kruga političkih i poslovnih elita. S njegovim pokušajem da "ugasiti" konkurenciju poput Hayat TV-a i s pregovorima o kupovini Telemacha, javnost je jasno svjesna da se može raditi o ozbiljnoj "pljački stoljeća", gdje se interes privatnih biznismena stavlja ispred interesa građana i državnih kompanija. Pitanje koje ostaje je, koliko dugo će ovakvi procesi trajati, a javnost ostati u mraku? Kovačević i Trojka moraju odgovarati na ova pitanja, dok se poslovanje BH Telecoma nastavlja pod sjenkom dubokih političkih interesa i privatnih ugovora.
Prema nezvaničnim izvorima etto.ba, u cijeli proces potencijalnog preuzimanja BH Telecoma uključeni su i Emirati, jer je ponuđeno od odeređenih osoba iz BiH da UAE preuzmu ovu državnu kompaniju.
Ako uzmemo u obzir da su Emirati već vlasnici češke PPF Group, koji imaju u vlasništvu Yettel i SBB-a u Srbiji, situacija postaje još složenija. Iako je Yettel d.o.o. Beograd formalno vlasnik SBB-a, vlasnička struktura je puno složenija.
SBB (Srpske Broadband) je vodeći telekomunikacijski operator u Srbiji, specijalizovan za pružanje usluga kablovske televizije, interneta i fiksne telefonije. Osnovan je 2006. godine, a postao je poznat po ponudi visoko kvalitetnih usluga u oblasti zabave i telekomunikacija. SBB je dio Yettela (ranije Telenor Srbija), a od 2022. godine Yettel je u vlasništvu međunarodne grupacije koja je pod kontrolom arapskog telekomunikacijskog giganta e& (bivši Etisalat) iz UAE.
Yettel u Srbiji zapravo pripada holandskoj kompaniji PPF TMT Bidco 1 BV, koja je pod kontrolom PPF Group. Krovna struktura ove grupe je e& PPF Telecom Group, u kojoj arapski telekomunikacijski gigant e& (poznat i kao Etisalat) posjeduje 50% plus jednu dionicu, dok drugi dio od 50% minus jednu dionicu drži PPF fond. To znači da e& ima konačnu kontrolu nad svim podružnicama, uključujući Yettel i SBB u Srbiji, što daje još jedan kontekst za Kovačevićevu potencijalnu suradnju sa stranim investitorima i razmatranje mogućnosti za privatizaciju BH Telecoma.
Upravo su Emirati kupili od United Grupe kablovskog operatera SBB u Srbiji, dok je BH Telecom u postupku preuzimanja Telemacha, članice United Grupe u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. To znači da Emirati i BH Telecom kupuju od United Grupe kablovske operatere: Emirati u Srbiji, a BH Telecom u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Logično pitanje koje se postavlja jeste: Zašto Emirati nisu kupili sve u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori? Kako etto.ba saznaje, UAE žele povećali svoj ekonomski i politički uticaj na Balkanu.
UAE su već uključeni u preuzimanje manjeg dijela vlasništva naftne industrije Srbije (NIS), kao i u potpuno finansiranje mađarskog MOL-a za preuzimanje većeg dijela NIS-a.
Ove informacije u kombinaciji s Kovačevićevim poslovnim potezima i vezama s političkim vrhom Bosne i Hercegovine izazivaju ozbiljne sumnje i postavljaju pitanja o potencijalnim poslovnim transakcijama i financijskim manipulacijama u režiji državnih i privatnih interesa.
