Evropska narodna stranka (EPP), najveća parlamentarna grupacija u Evropskom parlamentu, održala je samit u Zagrebu, na kojem su poslali ključne poruke o budućim izazovima za Evropsku uniju. Samit su predvodili predsjednik EPP-a Manfred Weber i premijer Hrvatske Andrej Plenković, koji su se fokusirali na sigurnost, ekonomiju i geopolitiku.
Na press konferenciji nakon sastanka, Weber je naglasio pitanje solidarnosti među zemljama članicama u slučaju napada na bilo koju od njih. On je istakao da član 42.7 Lisabonskog ugovora obavezuje sve članice na pružanje pomoći žrtvi oružane agresije, što je, kako je rekao, snažniji oblik solidarnosti u odnosu na član 5. NATO-a. Iako još uvijek nije definisano kako će ovaj član izgledati u praksi, Weber je najavio da će EPP predvoditi dalju raspravu o funkcionalnosti Evropske unije.
Pored toga, EPP je usvojio zajedničku izjavu u kojoj su se osvrnuli na trenutne izazove u Evropi. U saopćenju su naglasili kako se Evropa suočava s problemima poput ruskog rata agresije, krizom multilateralizma i ponovljenim napadima na globalni poredak. Poručili su da je EU suočena sa sve većim teškoćama u reagovanju na te izazove, zbog složenog institucionalnog ustroja i nesuglasica među državama članicama.
EPP je upozorio na porast lijevog i desnog populizma, te je ponovio svoju posvećenost evropskoj demokratiji, vladavini prava, teritorijalnom integritetu Unije i zaštiti svojih vrijednosti. Također su pozvali na brži ekonomski rast i konkurentnost, naglašavajući važnost dovršetka jedinstvenog tržišta koje bi omogućilo bolji razvoj malih i srednjih preduzeća.
Govoreći o ekonomiji, Weber je istakao da EU mora završiti jedinstveno tržište i smanjiti barijere u trgovini unutar Unije. Takođe, apelovao je na bržu implementaciju zakonodavstva koje će omogućiti uspješan rast u sektorima poput energije, telekomunikacija i finansijskih usluga. Iz EPP-a su najavili da će se fokusirati na reforme u oblasti energetike, štednje i investicija, te na zakonodavne promjene koje će podstaći razvoj start-up i scale-up preduzeća.
EPP je također podvukao važnost tehnološke nezavisnosti EU, ističući potrebu za smanjenjem ovisnosti o SAD-u i Kini u oblastima poput umjetne inteligencije i proizvodnje čipova. Najavili su nove inicijative u oblasti digitalnih tehnologija, kao i reforme Zakona o zaštiti podataka, s ciljem stvaranja efikasnijeg i jednostavnijeg zakonodavnog okvira.
U oblasti trgovine, EPP je naglasio potrebu da EU štiti svoje ekonomske interese i smanji ovisnost o uvozu, posebno u kontekstu osjetljivih roba. Također su se zalagali za politiku "Kupuj evropsko", kojom bi podstakli domaće industrije i smanjili nelojalnu konkurenciju u javnim nabavkama.
Iako su se pozabavili geopolitikom, sigurnost je bila jedan od ključnih tema sastanka. Rusija ostaje glavna prijetnja, ali EPP je upozorio da EU mora biti spremna da se suoči i s drugim prijetnjama, uključujući hibridno ratovanje. Predložili su novu Evropsku sigurnosnu strategiju koja bi se prilagodila novoj globalnoj sigurnosnoj arhitekturi, uz blisku saradnju s NATO-om, kao temeljem evropske sigurnosti.
U zaključku, EPP je ponovio svoju predanost jačanju EU kao globalnog igrača, fokusirajući se na ekonomski rast, tehnološku nezavisnost i jačanje sigurnosti, dok istovremeno pružaju snažnu podršku unutrašnjem jedinstvu Unije.
