Evropska unija planira intenzivirati nadzor nad trošenjem budžetskih sredstava Bosne i Hercegovine, s posebnim fokusom na socijalna davanja, u okviru novog finansijskog paketa koji se odnosi na Plan rasta za Zapadni Balkan.
O prvoj tranši sredstava, koja bi trebala biti usmjerena prema BiH, u posljednje vrijeme se intenzivno govori. Prema nezvaničnim saznanjima, sastanak Komiteta koji nadgleda reformske agende za ovaj plan trebao bi biti održan u Bruxellesu do kraja sedmice.
Novi izazovi za BiH
Generalni direktor Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, Gert Jan Koopman, ocijenio je da je Bosna i Hercegovina ostvarila značajan napredak u pripremama za implementaciju Plana rasta, ali da i dalje postoje određeni ključni problemi koji moraju biti riješeni. Jedna od glavnih stavki koja se ističe u procesu reformi je usklađivanje viznog programa BiH s pravilima Evropske unije. Ovaj zahtjev nije nov, jer je već ranije naveden kao jedan od preduslova za održavanje bezviznog režima, kojeg BiH i druge zemlje Zapadnog Balkana uživaju s EU. Međutim, prvi put se direktno povezuje sa dodjelom sredstava iz Plana rasta.
Kako je Koopman naglasio, usklađivanje viznog programa je samo dio šire agende reformi koja će biti uslov za dalje finansijske injekcije EU. Pored toga, na stolu su i složenija pitanja, poput reformi vezanih za Ustavni sud BiH i otklanjanja entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć. Ove teme su, prema riječima Koopmana, već dugo predmet pregovora i moraće biti dodatno obrađene nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini.
Zategnuti odnosi s globalnim partnerima
Jedan od izazova s kojim se BiH suočava u vezi s viznom liberalizacijom odnosi se na zemlje poput Azerbejdžana, Kine, Kuvajta, Omana, Katara, Rusije i Turske. Uvođenje viznog režima za ove zemlje postalo je dio zahtjeva iz Mehanizma za monitoring bezviznog režima, koji se mora uskladiti s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. No, kako je već naglasio ministar sigurnosti BiH, Nenad Nešić, BiH ima dugogodišnje prijateljske i istorijske veze s nekim od ovih država, posebno sa Rusijom, Kinom i Turskom, što dodatno otežava ispunjavanje ovih zahtjeva.
"Ne možemo ignorisati kulturološke i istorijske veze koje naš narod ima s ovim zemljama. Uvođenje viznog režima za njih bi moglo izazvati ozbiljne političke i ekonomske posljedice," poručio je Nešić, jasno ukazujući na složenost diplomatskih odnosa BiH s navedenim državama.
Monitorisanje budžeta i novi uslovi EU
Pored vizne liberalizacije, EU je postavila još dva ključna uslova za dalji napredak Bosne i Hercegovine u Planu rasta. Prvi se odnosi na uspostavljanje sistema za monitoring državnog budžeta, što će omogućiti EU da prati kako BiH planira i izvršava svoje budžetske obaveze. Ova vrsta nadzora, prema nezvaničnim izvorima, uobičajena je praksa za sve članice i zemlje koje teže članstvu, jer EU ima određeni uticaj na strukturu budžeta, naročito kada su u pitanju izdvajanja za socijalne programe.
"Evropska unija kroz ovaj mehanizam želi osigurati da novac bude pravilno raspoređen, a naročito koliko se sredstava izdvaja za socijalna davanja. Ovaj proces nadzora je standard za sve evropske članice i one koje se nalaze u pretpristupnim fazama," ističe naš izvor.
Treći uslov koji je postavljen BiH odnosi se na mjere za efikasnije sprečavanje trgovine ljudima. EU zahtijeva da BiH pojača saradnju s Frontexom, evropskom agencijom za zaštitu granica, i uspostavi mehanizam koji će omogućiti redovne izvještaje o napretku u borbi protiv ove vrste kriminala. Očekuje se da BiH implementira dodatne mjere kako bi se osigurala veća efikasnost u borbi protiv trgovine ljudima, čime bi se uskladila sa standardima koje EU propisuje.
Odgođeni sastanci i novi zadaci
Sastanak Komiteta koji je bio zakazan za 17. septembar, a koji je trebao ocijeniti napredak BiH u sprovođenju reformi, odgođen je zbog sporih reakcija iz Sarajeva. Novi datum sastanka predviđen je za sredinu novembra. Ovaj odgoda, prema izvorima, proizilazi iz nedostatka adekvatne reformske agende koju bi BiH trebala predstaviti.
Na ovom sastanku, pored vizne liberalizacije i monitoringa budžeta, raspravljalo bi se i o dodatnim mjerama koje BiH mora preduzeti kako bi ostvarila pravo na sredstva iz Plana rasta. No, kako saznajemo, Evropska unija ne planira popuštati u svojim zahtjevima, već će insistirati na dosljednom sprovođenju svih reformskih mjera prije nego što BiH bude mogla računati na značajnu finansijsku podršku.
Ova složena kombinacija zahtjeva i političkih izazova predstavlja veliki test za institucije Bosne i Hercegovine, koje se suočavaju s potrebom da balansiraju između evropskih reformi i osjetljivih odnosa s globalnim partnerima. U narednim mjesecima, ispunjavanje ovih uslova moglo bi odrediti ne samo dinamiku evropskog puta BiH, već i buduće odnose s ključnim međunarodnim akterima.
