U jeku rasprava o energetskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca uputio je jasno upozorenje domaćim vlastima: zakonodavni okvir za projekt Južne interkonekcije mora biti u potpunosti usklađen sa pravilima Evropske unije i obavezama koje proizlaze iz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
U pismu upućenom predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjana Krišto i premijeru Federacije BiH Nermin Nikšić, Soreca je naglasio da svaka odluka u energetskom sektoru mora biti donesena uz “dužnu pažnju” prema evropskim pravilima i integracijskom procesu. Njegova poruka dolazi u trenutku kada projekt Južne interkonekcije prerasta iz infrastrukturnog pitanja u ozbiljno geopolitičko nadmetanje između Brisela i Washingtona.
Energetski projekt ili političko pitanje
Južna interkonekcija, plinovod koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s LNG terminalom na hrvatskoj obali, dugo se posmatra kao ključni korak ka smanjenju ovisnosti zemlje o ruskom gasu. Trenutno, BiH gotovo u potpunosti zavisi od isporuka iz Rusije, što predstavlja strateški rizik, posebno nakon Ruska invazija na Ukrajinu 2022.
Evropska unija je postavila ambiciozan cilj da države članice, ali i kandidati poput BiH, prestanu koristiti ruski gas do 2028. godine. U tom kontekstu, Južna interkonekcija dobija dodatnu težinu – ne samo kao infrastrukturni projekat, već i kao dio šire energetske i sigurnosne strategije kontinenta.
Američki interes i kontroverzna kompanija
Međutim, cijeli projekt dodatno komplikuje interes američkih aktera. Kako navodi The Guardian, EU je pokušala odgoditi dodjelu unosnog ugovora kompaniji AAFS Infrastructure and Energy – relativno nepoznatoj firmi iz Wyominga, osnovanoj tek krajem prošle godine.
Kompaniju vode Jesse Binnall i Joe Flynn, osobe bliske političkom krugu oko Donalda Trumpa. Binnall je bio uključen u pravne pokušaje osporavanja rezultata američkih izbora 2020. godine, dok je Flynn brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michael Flynn.
Iako kompanija nema vidljivo iskustvo u projektima ove veličine, najavila je investicije od čak 1,5 milijardi dolara u energetsku infrastrukturu u BiH. Upravo taj nesrazmjer između ambicija i dosadašnjeg portfolija izaziva dodatnu zabrinutost u Briselu.
Brisel traži veću kontrolu
Soreca je u svom pismu jasno naznačio da Evropska unija mora imati ulogu u oblikovanju zakonodavstva koje reguliše ovaj projekt. Prema njegovim riječima, samo uz punu usklađenost s evropskim pravilima BiH može izbjeći blokade na svom evropskom putu i osigurati pristup finansijskim fondovima.
Ovakav stav signalizira da EU ne želi prepustiti ključni energetski projekt akterima izvan svog regulatornog okvira, posebno u situaciji kada su odnosi s administracijom Donalda Trumpa već opterećeni nizom sporova – od trgovine do sigurnosne politike.
Šira politička pozadina
Priča o Južnoj interkonekciji dodatno dobija na težini zbog šire mreže političkih veza. Michael Flynn je ranije bio uključen u lobiranje za Milorad Dodik, lidera Republike Srpske, kojem su američke sankcije ukinute u oktobru prošle godine.
Istovremeno, Donald Trump Jr. posjetio je Sarajevo u aprilu, dodatno pojačavajući spekulacije o američkom interesu za projekte u BiH. Iako nema direktnih dokaza o njegovoj uključenosti u plinovod, politička podrška koju je projekt dobio iz određenih krugova dodatno komplikuje situaciju.
Energetska sigurnost između dva bloka
S jedne strane, američka strana projekt predstavlja kao ključan za energetsku sigurnost i ekonomski razvoj BiH. Binnall je poručio da je cilj osigurati stabilno snabdijevanje i potaknuti investicije.
S druge strane, Evropska unija insistira na pravilima, transparentnosti i usklađenosti sa svojim zakonodavstvom, jasno stavljajući do znanja da će svaki pokušaj zaobilaženja tih principa imati političke i finansijske posljedice.
BiH na raskrsnici
Bosna i Hercegovina se tako našla na svojevrsnoj raskrsnici između dva partnera – Evropske unije, kao ključnog političkog i ekonomskog saveznika, i Sjedinjenih Američkih Država, koje kroz ovaj projekt nastoje proširiti svoj energetski uticaj.
Ishod ove situacije neće odrediti samo sudbinu jednog plinovoda, već i pravac kojim će se zemlja kretati u narednim godinama – da li kao dio jasno definisanog evropskog energetskog sistema ili kao prostor preklapanja interesa velikih sila.
Jedno je sigurno: Južna interkonekcija odavno više nije samo pitanje cijevi i gasa, već test političke zrelosti, institucionalne snage i strateškog opredjeljenja Bosne i Hercegovine.
