Evropska unija u nedjelju počinje primjenjivati nova pravila o transparentnosti plaća, koja imaju za cilj olakšati otkrivanje diskriminacije u plaćama između žena i muškaraca i smanjiti razliku u plaćama između spolova.
Princip koji se ne primjenjuje u praksi
Direktiva (EU) 2023/970 usvojena je u maju 2023. godine kao jedan od ključnih elemenata Evropske strategije za rodnu ravnopravnost, s ciljem smanjenja razlike u plaćama između spolova kroz veću transparentnost i jače mehanizme provođenja. Iako je princip jednake plaće za jednak rad ugrađen u član 157 Ugovora o funkcioniranju Evropske unije, evropske institucije godinama upozoravaju da se on ne provodi u potpunosti u praksi.
Evropska komisija je više puta upozorila da diskriminacija u plaćama ostaje neotkrivena zbog netransparentnih sistema određivanja plaća, što radnicima otežava utvrđivanje da li su manje plaćeni od svojih kolega za isti ili jednako vrijedan posao.
Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, žene u Evropskoj uniji su u prosjeku zarađivale 11,1 posto manje po satu od muškaraca. U Hrvatskoj je razlika manja, 6,6 posto, što je ispod evropskog prosjeka, ali evropske i nacionalne vlasti upozoravaju da čak ni takvi podaci ne znače da je problem eliminisan.
Šta donose nova pravila?
Nova pravila uvode niz obaveza usmjerenih na olakšavanje otkrivanja i dokazivanja diskriminacije u plaćama. Kandidatima za posao treba dati informacije o njihovoj početnoj plati ili rasponu plata prije zapošljavanja, poslodavci više neće smjeti tražiti informacije o prethodnim zaradama kandidata, a radnici će imati pravo tražiti informacije o kriterijima koji se koriste za određivanje plata i unapređenja.
Za veće poslodavce uvodi se obaveza izvještavanja o razlici u plaćama između spolova, dok će žrtve diskriminacije imati pravo na odštetu, s tim da će teret dokazivanja u određenim postupcima biti prebačen na poslodavca.
Potpredsjedavajući Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Evropskog parlamenta, Marko Vešligaj (SDP), ocijenio je da je glavni cilj direktive jačanje principa jednake plate i povećanje transparentnosti plata kroz mjere koje će osnažiti radnike i podstaći poslodavce da uspostave pravednije sisteme određivanja plata.
"Očekuje se da će ove mjere dugoročno doprinijeti smanjenju razlike u plaćama između spolova, koja je i dalje prisutna u većini država članica", rekao je Vešligaj u izjavi za Hinu, ističući da se nejednakosti na tržištu rada prelijevaju i na penzioni sistem, u kojem žene u EU u prosjeku primaju oko četvrtinu niže penzije od muškaraca.
Dodao je da su tokom pregovora u Evropskom parlamentu ključna pitanja uključivala obim obaveza za poslodavce, posebno za mala i srednja preduzeća, pragove za prijavljivanje, te mehanizme za sprovođenje i sankcionisanje. Vešligaj smatra da je državama članicama dato dovoljno vremena za prilagođavanje, ali upozorava da će uspjeh reforme zavisiti od jačanja institucionalnih kapaciteta za nadzor i sprovođenje, kao i jasnih smjernica za poslodavce.
„U Hrvatskoj, kao i u drugim državama članicama, ključno je osigurati jasne smjernice za poslodavce i efikasne mehanizme praćenja kako bi se osigurala stvarna primjena direktive u praksi, a ne samo formalno usklađivanje“, rekao je.
Glavak: Obaveza izvještavanja mogla bi obuhvatiti do 1.900 većih poslodavaca Zastupnica u Evropskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ) ističe da svrha direktive nije administrativno izjednačavanje svih plata, već stvaranje uslova da se neopravdane razlike za isti rad mogu prepoznati, dokazati i ispraviti.
„Princip jednake plaće za jednak rad i rad jednake vrijednosti postoji u evropskom pravu još od Rimskog ugovora, ali još uvijek nije u potpunosti proveden u praksi“, rekla je Glavak za Hinu. Prema njenim riječima, najzahtjevniji dio reforme odnosi se na izvještavanje o razlici u plaćama među spolovima, gdje je važno razlikovati rok za transpoziciju direktive od potpune operativne provedbe pojedinačnih obaveza.
Sistem izvještavanja će se uvoditi postepeno. Poslodavci sa 250 ili više zaposlenih će izvještavati jednom godišnje, oni sa 150 do 249 zaposlenih svake tri godine, dok će za poslodavce sa 100 do 149 zaposlenih obaveza izvještavanja početi 2031. godine.
Glavak procjenjuje da bi u Hrvatskoj između 1.700 i 1.900 kompanija i institucija sa 100 ili više zaposlenih moglo biti obuhvaćeno formalnom obavezom izvještavanja. Iako je rok za transpoziciju direktive istekao 7. juna, Hrvatska je još uvijek bila u procesu usvajanja zakonskih izmjena kako bi prenijela evropska pravila u domaće zakonodavstvo prije tog datuma.
Ružić: Izmjene Zakona o radu u završnoj fazi
Ministar rada, penzijskog sistema, porodice i socijalne politike Alen Ružić izjavio je krajem maja da su izmjene Zakona o radu u završnoj fazi pripreme prije nego što budu upućene u skupštinsku proceduru. Ružić je izrazio očekivanje da će nova pravila dovesti do smanjenja razlike u plaćama između žena i muškaraca.
Hrvatski amandmani trebali bi uključivati obavezu objavljivanja raspona plata u oglasima za posao, pravo zaposlenika na informacije o plaćama i kriterijima za napredovanje te obavezu većih poslodavaca da izvještavaju o razlikama u platama između muškaraca i žena na uporedivim poslovima.
Nakon isteka roka za transpoziciju direktive, fokus se sada prebacuje na njenu implementaciju u državama članicama, koje moraju uspostaviti sisteme praćenja i osigurati efikasnu zaštitu prava predviđenih novim pravilima.
