Evropski put BiH je praktično potpuno zaustavljen, a posljednje upozorenje stiglo je od Marte Kos, komesarke za proširenje, i Luigija Soreke, šefa Delegacije EU, da bi BiH mogla izgubiti dodatnih 380 miliona eura iz Plana rasta.
Bosna i Hercegovina je potpuno zaustavila provođenje reformi, nekoliko evropskih zakona je na čekanju, a Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, potpuno izvan sporazuma s EU, jednostrano je odlučilo promijeniti dijelove pravilnika koji se, između ostalog, odnose na snižavanje kriterija u vezi s izvještavanjem o imovini nosilaca pravosudnih funkcija i sukobu interesa.
Dodatni problem predstavlja činjenica da dio američke administracije, u kojoj nema profesionalaca iz State Departmenta, direktno ohrabruje određene aktere u BiH da barem ne žure kada je u pitanju evropski put.
Očigledno je da je delegacija EU bila neugodno iznenađena promjenama koje su se dogodile bez konsultacija s evropskim institucijama. Podsjećanja radi, pravosuđe i jačanje vladavine prava su neki od najvažnijih kriterija za evropski put BiH.
"Propisi VSTS-a trebaju se promijeniti u skladu sa sporazumom"
U odgovoru "Nezavisnim", iz Odjeljenja za komunikacije, Delegacija EU podsjeća da su izmjene Zakona o VSS-u u vezi s integritetom jedan od neophodnih elemenata za održavanje prve međuvladine konferencije kojom bi se otvorili pristupni pregovori između BiH i EU. Osim toga, ističu da su ove promjene sastavni dio Reformske agende BiH u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
"Sa VSTV-om BiH dogovoreni su konkretni modaliteti implementacije, koji su predviđali zapošljavanje vanjskih stručnjaka i njihovog pomoćnog osoblja kroz otvorenu, transparentnu proceduru, zasnovanu na stručnosti kandidata. Sve promjene utvrđenih modaliteta trebaju biti međusobno dogovorene između VSTV-a i Evropske komisije. Ranije ove godine, VSTV BiH razmatrao je nacrt izmjena Pravilnika, koje bi fundamentalno promijenile okvir na kojem počiva vanjski monitoring i predstavljale bi ozbiljan rizik da Program vanjskog monitoringa bude neefikasan. To je izazvalo niz zabrinutosti u vezi sa efikasnošću, kredibilitetom i nezavisnošću vanjskog monitoringa. Te zabrinutosti je zvanično izrazila direktorica za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za susjedstvo i pregovore o proširenju Evropske komisije, Valentina Superta, u svojim pismima predsjedniku Državnog vijeća Bosne i Hercegovine, Saninu Boguniću, od 10. februara i 13. aprila", naglasila je Delegacija.
Uprkos tome, kako su istakli, VSS je 15. aprila ipak usvojio izmjene Pravilnika, u suštini ignorišući mišljenje Komisije.
"Trenutno procjenjujemo naš tok djelovanja, uključujući i svaki utjecaj na finansiranje operacije monitoringa od strane EU", dodali su.
VSTS pravilnik je samo kap u moru
Odstupanje od reformi vezanih za poboljšanje rada VSS-a samo je dio problema na evropskom putu BiH.
U objavi na X mreži, Soreka je napomenuo da je tokom debate u Evropskom parlamentu komesar Kos istakao da ne može biti kompromisa kada su u pitanju reformski standardi na evropskom putu, uprkos činjenici da je proširenje jedno od ključnih pitanja zbog dubokih geopolitičkih promjena koje se dešavaju u svijetu.
"Plan rasta predstavlja konkretan okvir koji može doprinijeti transformaciji zemlje, jačanju demokratskih institucija, investicijama i ukupnom prosperitetu. Međutim, vlasti u BIH u posljednje vrijeme nisu ostvarile napredak u usvajanju mjera iz Reformske agende. Ove mjere uključuju poboljšanje digitalizacije i efikasnosti administracije, reformu pravosuđa radi bolje zaštite prava građana, te korake ka zelenijoj i održivijoj ekonomiji", napomenuo je Soreka.
Podsjetio je da se Plan rasta zasniva na konkretnim rezultatima i jasno definiranim rokovima, zbog čega neispunjavanje obaveza ima direktne finansijske posljedice.
"Komesar Kos je već upozorio vlasti u BIH na rizike odlaganja, naglašavajući potrebu za hitnim djelovanjem. Bez konkretnih koraka, BIH bi mogla izgubiti sredstva namijenjena građanima, dok se prostor za napredak na evropskom putu dodatno sužava", rekao je Soreka.
Dodik: Ne podržavamo evropski put ako on vodi ka centralizaciji
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, na pitanje novinara o mogućem gubitku evropskih sredstava, rekao je da se dijelom radi o grantovima, a dijelom o kreditima, te da je Republika Srpska pokazala sposobnost da dobije kredite i sa druge strane. Tvrdi da RS nije protiv evropskog puta, ali da ga neće podržati ako on vodi ka centralizaciji Bosne i Hercegovine.
"Gdje god postoji ta centralizacija, ona neće dobiti podršku s naše strane, to se zvalo Plan rasta ili put u ponor. Bilo kakva centralizacija ne dolazi u obzir i neće se dogoditi", rekao je Dodik.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, rekao je da postoji zajednički stav da treba postojati dogovor između BiH i EU, ali da se prvo postigne dogovor o svim projektima prije nego što se novac povuče.
"Nije dobro što se dešava da ne povučemo sredstva, a onda plaćamo kazne jer ih ne možemo realizovati. Šteta je propustiti bilo koji novac koji možemo dobiti, posebno kao grant sredstva, ali je evidentno da nismo dovoljno organizovani da započnemo taj projekat", rekao je Čović.
