Iako su primjetno rjeđe nego prije nekoliko decenija, situacije pregrijavanja motora su još uvijek moguće i često dovode do kvara motora.
Visoke temperature povećavaju rizik od pregrijavanja
Dovoljno je reći da se motor sa unutrašnjim sagorevanjem često naziva toplotnim motorom. U najboljim slučajevima, efikasnost motora je 40%, a sve ostalo je zbog mehaničkih i posebno termičkih gubitaka.
Stoga motor stvara ogromne količine toplinske energije koja se mora sigurno transportirati u okoliš. Dodajmo sada na sve ostale električne uređaje i klima uređaj, kao i visoke temperature vazduha u okolini, koje zajedno doprinose stvaranju nepovoljnih uslova za hlađenje motora.
Šta raditi kada proključa?
Ako ste jedni od sretnika koji još uvijek mogu pratiti temperaturu motora preko instrument table, dovoljno je povremeno pratiti temperaturu. Ako vozite uzbrdo, pod velikim opterećenjem s uključenom klimom, vjerovatnoća pregrijavanja je mnogo veća, što možete vidjeti prateći temperaturni mjerač.
Ako primijetite da je mjerač temperature postao crven, odmah se skrenite na stranu ceste na sigurno mjesto. Mnogi vozači će odmah panično ugasiti motor, misleći da će to ohladiti motor, ali to nije uvijek dobro rješenje.
Isključite sve uređaje osim ventilacije koju ste podesili na grijanje. To će razbjesniti putnike i zagrijati kabinu, ali i pomoći motoru da odvede toplinu. Pustite da motor radi u praznom hodu najmanje pet do deset minuta, a to će pomoći da podignete poklopac motora. Nemojte ni slučajno polivati tečnost po motoru, jer rizikujete veće kvarove kao što je pucanje glave motora.
Ako otkrijete da nedostaje rashladne tečnosti, nemojte odmah otvarati poklopac. Sistem je pod pritiskom, pa rizikujete opekotine. Sačekajte da se motor malo ohladi pa dolijte tečnost i prvo provjerite da li iz sistema negdje curi tečnost. Zato se preporučuje da sa sobom imate najmanje 1 litar destilovane vode.
Ako je remen pumpe pokvaren ili ventilator ne radi, važno je odmah ugasiti motor. Nakon gašenja motora više se ne smije paliti, već se poziva služba pomoći na putu da odveze automobil u servis.
Glavni krivac za pregrijavanje motora najčešće se nalazi u termostatu i termo prekidaču, a rjeđe u pumpi rashladne tekućine i samom hladnjaku.
Zašto je pregrijavanje motora opasno?
Pregrijavanje motora automobila je vrlo štetno jer se na visokim temperaturama smanjuje čvrstoća i tvrdoća materijala, a otežano je i podmazivanje. Motor se zbog toga brzo troši, a život vitalnih dijelova se skraćuje i tzv raking.
Visoke temperature su posebno štetne za glavu motora i mogu uzrokovati pucanje zaptivke i pucanje glave motora, kao i miješanje rashladne tekućine i motornog ulja. I tada bijeli dim jasno ukazuje na kapitulaciju i vuču na servis.
Kako funkcioniše sistem hlađenja?
Rashladni sistem je zatvoreni sistem u kome se nalazi rashladna tečnost sa visokim udjelom tzv antifriza, zbog čega je temperatura ključanja iznad 100°C. Sistem odvodi rashladnu tečnost iz bloka, gdje apsorbuje toplotu motora, a zatim je usmjerava ka hladnjaku, gdje se hladi strujama vazduha, otpuštajući toplotu u okolinu. Tečnost se zatim iz hladnjaka usmjerava nazad u motor.
Da bi se pokrenuo kružni proces potrebno je djelovanje termostatskog ventila koji na određenoj temperaturi otvara i zatvara prolaz zagrijane vode do hladnjaka i tako reguliše temperaturu motora. Temperatura rashladne tečnosti treba da bude između 85 i 95°C, a u ljetnjim uslovima temperatura se penje i preko 100°C. Termalni prekidač na 96°C uključuje ventilator.
