Evropski sud za ljudska prava u Strazburu danas je objavio kompletnu presudu u predmetu “Slaven Kovačević protiv BiH”, kojom je utvrđeno da se Slaven Kovačević ne može smatrati žrtvom povrede Evropske konvencije za ljudska prava.
Sud je naglasio da se ne može upuštati u opće preispitivanje usklađenosti konfiguracije izbornog sistema u BiH po entitetskim linijama s Konvencijom, niti apstraktno upoređivati način provedbe izbora u svakom od entiteta.
„Zadatak Suda bio je utvrditi da li su specifična pravila imala direktan i lični diskriminatorski utjecaj na podnosioca zahtjeva. Sud je napomenuo da g. Kovačević nije pružio nikakve dokaze o tome da li je i kako je, kao pojedinačni birač s prebivalištem u Federaciji, bio u nepovoljnom položaju ili na drugi način izložen različitom tretmanu kao rezultat organizacije izbora po entitetskim linijama, i nije pružio nikakve informacije o tome kako je funkcionisanje izbornog sistema u praksi uticalo na njegov glas na kantonalnom nivou i njegovu zastupljenost u Domu naroda države, različito u poređenju s općim tijelom birača u Republici Srpskoj“, navedeno je u presudi.
Sud je zaključio da pritužbe Slavena Kovačevića u vezi s Domom naroda nisu usmjerene na zaštitu njegovih individualnih prava, već na izazivanje temeljnih promjena ustavne strukture i izbornog zakonodavstva u BiH. Također je utvrđeno da je Kovačević zloupotrijebio pravo na individualnu predstavku, uključujući i „vrlo prijekorne postupke tokom postupka pred Velikim vijećem“.
„Sud je u tom smislu primijetio da je on iznio određene primjedbe i optužbe u vezi sa sudijama Suda, posebno tadašnjim predsjednikom Suda, vršiocima dužnosti vladinih agenata i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu, što se svodi na neopravdane lične napade, zastrašivanje i zlonamjerne optužbe koje su prešle granice dozvoljene kritike. Sud je naglasio da je, napadajući tadašnjeg predsjednika Suda tako prezrivo, g. Kovačević pokazao nepoštovanje prema instituciji kojoj se obratio za zaštitu svojih prava“, navodi se u presudi.
Što se tiče legitimiteta agentica, Sud je ustanovio da je osporavanje ovlaštenja vršitelja dužnosti agenata BiH neosnovano jer se argumenti Kovačevića nisu odnosili na nove događaje, već na činjenice koje su bile primjenjive tokom postupka pred Vijećem. Sud je zaključio da bi dozvoljavanje osporavanja u ovoj fazi narušilo pravnu sigurnost i stabilnost, te je vršiteljica dužnosti agenata zadržala status predstavnika Vlade u postupku Velikog vijeća.
Presuda Evropskog suda u Strazburu jasno potvrđuje da Kovačević nije ostvario pravo na zaštitu po osnovu svojih pritužbi i da su njegovi postupci tokom postupka prekoračili granice legitimne predstavke.
