Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu donijelo je ključnu odluku kojom je poništilo prvostepenu presudu u predmetu Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine.
Time je oborena ranija odluka kojom je država bila okarakterisana kao diskriminatorska u odnosu na Kovačevićevu političku zastupljenost u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH. Ova odluka otvara nove pravne i političke dileme u kontekstu etničkih i teritorijalnih uslova koji definišu izbornu i političku strukturu zemlje.
Podsjetimo, prvostepena presuda Evropskog suda, donesena s jasnom većinom od šest prema jednom glasu, konstatovala je da je Bosna i Hercegovina povrijedila član 1. Protokola br. 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji se odnosi na opštu zabranu diskriminacije. Kovačević je u svojoj tužbi tvrdio da nije imao mogućnost da slobodno bira kandidate na izborima 2022. godine zbog kombinacije etničkih i teritorijalnih restrikcija koje postoje unutar Ustava i izbornih zakona BiH. S tim u vezi, Sud je istakao da sadašnji politički sistem favorizuje etničku pripadnost kao dominantan kriterijum, što dodatno produbljuje podjele među konstitutivnim narodima i kompromituje demokratsku osnovu izbora.
Međutim, Veliko vijeće je nakon žalbenog postupka odlučilo da prvostepena odluka nije održiva, te je presuda poništena. O detaljima obrazloženja Velikog vijeća javnost će biti naknadno obaviještena, kada Sud objavi kompletnu odluku na svojoj zvaničnoj internet stranici.
Ova pravna saga predstavlja značajan izazov za Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka ispunjavanju standarda demokratske vladavine i ljudskih prava, ali i ukazuje na kompleksnost uređivanja političkog sistema u kojem su etničke odrednice duboko ukorijenjene u ustavno-pravnom okviru. Pitanje jednakosti političke zastupljenosti, koje je centralno u ovom predmetu, dodatno je podgrijano različitim tumačenjima Ustava i izbornih pravila koja su, kako je Sud ranije konstatovao, više orijentisana na očuvanje etničkih prava nego na političku pluralnost i individualne glasove birača.
Slaven Kovačević, koji je putem pravnih kanala nastojao da ukaže na institucionalnu nepravdu i ograničenja u biračkom pravu, ostaje simbolom složenosti i napetosti koje prate proces reformi u BiH. Odluka Velikog vijeća mogla bi imati dalekosežne posljedice na buduće pravne inicijative i političke reforme koje se očekuju kako unutar zemlje, tako i u procesu evropskih integracija.
U političkim krugovima u BiH već se komentariše da je presuda Velikog vijeća svojevrsni poziv na dublju institucionalnu refleksiju i dijalog, jer nijedno rješenje koje se zasniva isključivo na etničkoj pripadnosti neće uspjeti da trajno stabilizuje politički sistem. S druge strane, pravni eksperti upozoravaju da je pravna bitka daleko od završene i da će konačni epilog uticati na percepciju poštovanja ljudskih prava i ravnopravnosti svih građana u zemlji.
U narednom periodu očekuje se detaljna analiza i tumačenje konačne odluke, a u isto vrijeme i intenziviranje domaćih i međunarodnih napora za pronalaženje održivog i demokratski prihvatljivog modela političke zastupljenosti u Bosni i Hercegovini.
