Federalni zastupnik Admir Čavalić objavio je nove statističke podatke koji otkrivaju zabrinjavajući trend pada zaposlenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, naglašavajući da je broj zaposlenih danas niži nego što je bio čak i krajem 2023. godine. Ovi podaci otvaraju ozbiljna pitanja o stvarnom stanju ekonomije, stabilnosti tržišta rada i efektima ekonomskih politika koje su u međuvremenu provođene.
Prema posljednjim dostupnim informacijama, ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH trenutno iznosi 542.373 osobe. Ovaj broj predstavlja značajan pad u odnosu na kraj 2024. godine, kada je zabilježena rekordna zaposlenost od čak 551.452 radnika. Drugim riječima, u relativno kratkom vremenskom periodu izgubljeno je više od 9.000 radnih mjesta, što jasno ukazuje na negativan trend koji se ne može zanemariti.
Situacija postaje još zabrinjavajuća kada se uporede podaci s krajem 2023. godine. Naime, 31. decembra 2023. godine u Federaciji BiH bilo je zaposleno 544.345 osoba, što znači da je tada bilo gotovo 2.000 više zaposlenih nego danas. Također, već 31. januara 2024. godine broj zaposlenih iznosio je 541.668, što dodatno potvrđuje oscilacije i nestabilnost na tržištu rada.
Ovi brojevi jasno pokazuju da Federacija BiH, uprkos povremenim rekordima i optimističnim najavama, trenutno bilježi pad zaposlenosti koji briše ranije ostvarene pomake. Posebno zabrinjava činjenica da se pad dešava nakon perioda u kojem su vlasti često isticale pozitivne ekonomske pokazatelje, uključujući rast zaposlenosti i stabilizaciju tržišta rada.
Čavalić je i ranije upozoravao na negativne trendove, posebno kada je riječ o sektoru trgovine na malo, gdje je zabilježen pad broja zaposlenih. Taj sektor je jedan od ključnih stubova ekonomije Federacije BiH i često služi kao indikator općeg stanja privrede. Pad zaposlenosti u trgovini obično signalizira šire probleme, poput smanjenja potrošnje, pada poslovne aktivnosti ili povećanog pritiska na privatni sektor.
Ekonomski analitičari upozoravaju da pad zaposlenosti može biti posljedica više faktora, uključujući usporavanje ekonomskih aktivnosti, rast troškova poslovanja, inflatorne pritiske, ali i odlazak radne snage u inostranstvo, što već godinama predstavlja jedan od najvećih izazova za domaće tržište rada.
Ovakvi trendovi nameću pitanje da li je raniji rast zaposlenosti bio rezultat dugoročno održivih ekonomskih mjera ili privremenih okolnosti koje nisu uspjele osigurati stabilan i kontinuiran razvoj tržišta rada. U svakom slučaju, aktuelni podaci ukazuju na potrebu za ozbiljnom analizom i konkretnim ekonomskim potezima kako bi se zaustavio negativan trend i spriječio daljnji gubitak radnih mjesta.
U narednom periodu očekuje se da nadležne institucije detaljnije analiziraju ove pokazatelje i predstave mjere koje bi mogle stabilizirati tržište rada, jer kontinuirani pad zaposlenosti predstavlja ozbiljan signal upozorenja za ukupno stanje ekonomije Federacije Bosne i Hercegovine.
