Francuska planira povećati zalihe projektila i dronova do 400 posto do 2030. godine, prema nacrtu zakona o vojnom planiranju u koji je uvid imao Politico. Sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku pokazali su koliko se brzo municija troši u ratovima visokog intenziteta, a Pariz izdvaja milijarde eura za povećanje postojećih zaliha i zamjenu protivzračnih projektila koje je francusko ratno zrakoplovstvo ispalilo u Zaljevu kako bi se odbranilo od iranskih napada dronovima.
"Hitna potreba, naravno, jeste municija", nedavno je rekao francuski premijer Sébastien Lecornu zastupnicima, u kontekstu šireg evropskog straha od mogućeg sukoba s Rusijom do kraja ove decenije.
Francuska vlada će 8. aprila predstaviti ažurirani zakon o vojnom planiranju, koji predviđa izdvajanje od 8,5 milijardi eura za dronove i projektile do 2030. godine. Riječ je o višegodišnjem finansijskom okviru koji postavlja ciljeve za nabavku i razvoj naoružanja.
"Ovaj napor ogleda se u povećanju narudžbi i isporuka, kao i u prilagođavanju industrijske infrastrukture kroz sufinansiranje prioritetnih proizvodnih kapaciteta", navodi se u nacrtu od 64 stranice.
Od kada je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, većina evropskih zemalja ubrzano razvija svoje odbrambene kapacitete, ulažući milijarde eura u naoružanje.
Taj trend se dodatno ubrzao nakon ponovnog izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, zbog strahova da bi Washington mogao ili napustiti NATO ili šire gledano prestati garantovati sigurnost Evrope.
Francuski zakon o vojnom planiranju predviđa potrošnju od 63,3 milijarde eura za odbranu 2027. godine, 68,3 milijarde 2028., 72,8 milijardi 2029. i 76,3 milijarde 2030. godine. Nakon što zakon usvoji parlament, ovi iznosi će se i dalje morati svake godine potvrđivati kroz konkretne budžetske zakone, dok će ciljevi u pogledu sposobnosti morati biti pretočeni u ugovore preko agencije za nabavku naoružanja.
Ciljevi za dronove i projektile su posebno značajni. Francuska želi povećati zalihe tzv. lutajuće municije, poput kamikaza dronova, za 400 posto, vođenih bombi AASM Hammer koje proizvodi Safran za 240 posto, te projektila Aster i Mica koje proizvodi MBDA za 30 posto.
Budući ugovori iz ovog zakona dolaze u trenutku kada se francuska država i industrija međusobno optužuju zbog nedostatka masovne proizvodnje oružja. Proizvođači oružja optužuju vladu da ne naručuje dovoljno, dok vlada želi da kompanije prvo investiraju u proizvodne kapacitete prije sklapanja ugovora.
Jedan francuski zvaničnik ranije je rekao za Politico da proizvođači oružja trebaju biti spremni na veliki rast potražnje. Prošle sedmice, izvršni direktor MBDA-e Eric Béranger rekao je novinarima da će kompanija ove godine povećati proizvodnju za 40 posto, uključujući udvostručenje proizvodnje projektila Aster.
Osim zaliha municije, nacrt pokazuje da Francuska ne planira proširenje svojih oružanih snaga: nema planiranih dodatnih nabavki borbenih aviona Rafale ili fregata, uprkos ranijim obećanjima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i Lecornua.
Ipak, Pariz razmatra razvoj novog tenka. Nacrt pokazuje da će Francuska pokrenuti studije kako bi procijenila šta bi moglo naslijediti trenutni glavni tenk Leclerc.
To dolazi nakon sve glasnijih poziva zastupnika i industrije da se prizna kako bi francusko-njemački projekt tenka Main Ground Combat System mogao kasniti, te da kopnene snage Francuske trebaju privremeno rješenje kada tenkovi Leclerc izađu iz upotrebe krajem 2030-ih.
"Ne smijemo dozvoliti da 2026. godina bude propuštena", rekao je ove sedmice francuski zastupnik François Cormier-Bouligeon, član odbora za odbranu Nacionalne skupštine.
Francuska je također, čini se, odustala od projekta Eurodrone, dugodometne izviđačke bespilotne letjelice koja se razvijala zajedno s Njemačkom, Italijom i Španijom, jer nacrt ne predviđa sredstva za ovaj značajno odgođeni evropski program.
Iako planiranje traje do 2030. godine, parlamentarni i industrijski zvaničnici očekuju da će Macronov nasljednik izraditi novi plan nakon predsjedničkih izbora 2027. godine.
Međutim, u Francuskoj postoji širok konsenzus o potrebi povećanja izdvajanja za odbranu, a lider krajnje desnice i favorit za predsjedničke izbore Jordan Bardella prošlog mjeseca je rekao da bi Pariz trebao izdvajati 3,5 posto BDP-a za vojnu potrošnju, u skladu s ciljevima NATO-a.
