Prosječna plaća u BiH u 2025. porasla 9 posto...
Najveći rast u financijama, maloprodaji i industriji, žene bilježe brži rast, ali i dalje zarađuju manje od muškaraca
Prema najnovijim podacima, prosječna neto plaća u BiH u 2025. godini porasla je za 9 posto. Podaci, temeljeni na prikupljanju informacija izravno od zaposlenika, pokazuju sektore s najvećim rastom primanja te razlike među entitetima i spolovima.
Prosječna neto plaća u razdoblju od januara do novembra 2025. iznosila je 1.772,11 KM, u odnosu na 1.632,51 KM godinu ranije. Najintenzivniji rast plaća zabilježen je u komercijalnom, financijskom i uslužnom sektoru.
Analiza petnaest djelatnosti s najvećim povećanjem prosječnih neto plaća pokazuje raznolikost potreba tržišta rada. Najveća povećanja primanja zabilježena su u oglašavanju i istraživanju tržišta, rudarstvu i vađenju ruda, financijskom savjetovanju te posredovanju financijskih usluga. Stabilan rast prisutan je i u sektorima maloprodaje, tekstila, prehrambene industrije, proizvodnje i logistike, što potvrđuje da povećanja nisu koncentrirana samo u visoko složenim zanimanjima, već i u tradicionalnim granama gospodarstva s velikim brojem zaposlenih.
Razlike po entitetima
U Federaciji BiH, najveći rast plaća ostvarili su sektori financijskih usluga (22,12%), trgovine na malo (20,68%), tekstilne industrije (17,91%), hotelijerstva (17%), ugostiteljstva (16%), prehrambene proizvodnje (12,83%), osiguranja (12,63%), nevladinih organizacija (12,39%) i veleprodaje (12,32%).
U Republici Srpskoj, najveći rast bilježe telekomunikacije (37,18%), metaloprerađivačka industrija (29,48%), kemijska i farmaceutska proizvodnja (20,92%), logistika (18,43%), maloprodaja (15,24%), prehrambena industrija (14,75%), ostala proizvodnja (11,10%), veleprodaja (7,97%), IT sektor (6,19%) i građevinska industrija (4,71%).
Ovi podaci ukazuju da oba entiteta bilježe pozitivne trendove, ali u sektorima koji odražavaju njihovu gospodarsku strukturu.
Rast plaća po spolu
Ako se promatraju razlike među spolovima, žene su u 2025. zabilježile rast prosječne plaće od 10%, dok je kod muškaraca rast iznosio 7,64%. Ipak, muškarci i dalje u prosjeku zarađuju 13,48% više od žena, što ukazuje na dugoročni strukturni problem, osobito u sektorima s dominacijom nižih i srednjih pozicija.
Utjecaj povećanja minimalne plaće
Povećanje minimalne neto plaće u FBiH na 1.000 KM značajno je utjecalo na ukupno kretanje plaća, posebno u sektorima s velikim udjelom slabije plaćenih radnika – maloprodaji, proizvodnji, uslugama i ugostiteljstvu. Osim podizanja najnižih plaća, povećanje je potaknulo i korekcije viših platnih razreda unutar poduzeća.
U RS-u je primijenjen diferencirani model minimalne plaće prema stručnoj spremi, što daje jaču zaštitu kvalificiranim radnicima, ali nema jednako snažan učinak na prosječnu plaću kao u FBiH.
Šta donosi budućnost
Rast prosječne plaće od 9% pozitivan je signal, no realni učinak umanjila je inflacija i rast cijena hrane, stanovanja i usluga. Povećanje plaća doprinijelo je većoj motivaciji zaposlenih, konkurentnosti poslodavaca i smanjenju odlaska radne snage, posebno u sektorima s kroničnim nedostatkom kadra.
Iako trenutni trendovi ukazuju na oporavak tržišta rada, ključni strukturni izazovi i dalje ostaju – manjak radne snage, regionalne razlike i neusklađenost ponude i potražnje. Održivo poboljšanje životnog standarda moguće je tek uz stabilnu gospodarsku politiku te snažnija ulaganja u kompetencije, inovacije i zadržavanje talentiranih radnika.
