Rusija i Kina osuđuju američko-izraelski napad na Iran, ali izbjegavaju vojno miješanje...
Rusija i Kina, dva najmoćnija diplomatska partnera Teherana, nazvali su rat SAD-a i Izraela protiv Irana jasnim kršenjem međunarodnog prava. Predsjednik Vladimir Putin je u subotu atentat na iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija nazvao "ciničnim kršenjem svih pravila ljudskog morala".
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je svom izraelskom kolegi Gideonu Saaru da "nasilje ne može istinski riješiti probleme", pozivajući sve strane da izbjegnu daljnju eskalaciju. Rusija i Kina su također zajednički pozvale na hitan sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Reakcija odražava bliske odnose između Irana, Rusije i Kine. Moskva i Peking potpisali su bilateralne sporazume i proširili koordinaciju kroz zajedničke pomorske vježbe, predstavljajući jedinstveni front protiv onoga što opisuju kao međunarodni poredak predvođen SAD-om koji ih dugo nastoji izolirati. Ipak, uprkos snažnoj retorici, nijedna zemlja nije pokazala spremnost da vojno intervenira kako bi podržala Iran.
Rusija–Iran: strateški partneri, a ne vojni saveznici
U januaru 2025. godine, Rusija i Iran potpisali su Sporazum o strateškom partnerstvu koji pokriva oblasti od trgovine i vojne saradnje do nauke, kulture i obrazovanja. Sporazum je produbio koordinaciju u oblastima odbrane i obavještajnih podataka i podržao projekte poput transportnih koridora koji povezuju Rusiju sa Zaljevom preko Irana.
Dvije zemlje su održale zajedničke vojne vježbe u Indijskom okeanu krajem februara, samo sedmicu dana prije napada SAD-a i Izraela na Iran. Međutim, kada je izbio rat, Moskva nije bila obavezna da odgovori, jer sporazum nije uključivao klauzulu o međusobnoj odbrani, što znači da ne predstavlja punopravni vojni savez.
Andrej Kortunov, bivši generalni direktor Ruskog vijeća za međunarodne poslove i član Valdajskog diskusijskog kluba, ruskog think tanka za vanjsku politiku, rekao je za Al Jazeeru u video intervjuu iz Moskve da je sporazum o međusobnoj odbrani koji je Rusija potpisala sa Sjevernom Korejom 2024. godine primjer "obavezujućeg" sporazuma o vojnoj podršci.
Rekao je da bi, prema ovom sporazumu, Rusija bila obavezna da sarađuje sa Sjevernom Korejom "u bilo kojem sukobu u koji bi ta zemlja mogla biti uključena", dok sporazum s Iranom "jednostavno navodi da su se obje strane složile da se suzdrže od bilo kakvih neprijateljskih akcija ako je druga strana uključena u sukob".
Kortunov je rekao da je nemoguće da Rusija preduzme direktnu vojnu akciju u znak podrške Iranu jer bi rizici bili preveliki.
Dodao je da Moskva, po svemu sudeći, "daje prioritet američkom posredovanju u sukobu s Ukrajinom" i napomenuo da je Rusija i ranije slijedila sličan pristup, kritizirajući američke akcije u zemljama poput Venecuele nakon američkog vojnog napada i hapšenja njenog predsjednika Nicolása Madura u januaru.
Iako sporazum jasno navodi da Rusija nije obavezna intervenirati, rekao je da su neki od njegovih kontakata u Teheranu izrazili "izvjesno razočarenje" i da je postojalo "očekivanje da Rusija nekako mora učiniti nešto više od pukih diplomatskih poteza u Vijeću sigurnosti UN-a ili drugim multilateralnim forumima".
Odnosi Kine i Irana i njihove granice
Kina i Iran su 2021. godine potpisali 25-godišnji sporazum o saradnji s ciljem proširenja veza u oblastima kao što je energetika, kao i uključivanje Irana u kinesku inicijativu "Jedan pojas, jedan put".
Jodie Wen, postdoktorska saradnica u Centru za međunarodnu sigurnost i strategiju (CISS) na Univerzitetu Tsinghua u Kini, koja je često putovala u Iran, izjavila je za Al Jazeeru da se odnos u Pekingu uglavnom doživljava kao pragmatičan i stabilan.
"Sa političke tačke gledišta, imamo redovne razmjene", rekla je u telefonskom intervjuu iz Pekinga, dodajući da je "sa ekonomske tačke gledišta saradnja vrlo duboka. Mnoge kompanije imaju investicije u Iranu".
Međutim, naglasila je da je Peking odavno postavio jasne granice za partnerstvo, posebno kada je u pitanju vojno učešće.
„Kineska vlada uvijek insistira na nemiješanju u poslove drugih zemalja... Ne mislim da bi kineska vlada slala oružje Iranu“, rekla je. Umjesto toga, uloga Pekinga će se vjerovatnije fokusirati na diplomatiju i upravljanje krizama.
„Mislim da Kina pokušava razgovarati s američkom stranom i zemljama Perzijskog zaljeva kako bi ih smirila“, rekla je. Dodala je da je ova jasnoća u vezi s odnosom pomogla u izgradnji povjerenja u Teheranu. Međutim, naglasila je da odnos nije simetričan.
Servis za praćenje brodova Kpler procjenjuje da 87,2 posto iranskog godišnjeg izvoza sirove nafte odlazi u Kinu, što pokazuje koliko je Kina ekonomski važna za Teheran, dok Iran ostaje relativno mali partner Kine u globalnoj trgovini.
Dylan Loh, vanredni profesor na programu Javne politike i globalnih poslova na Tehnološkom univerzitetu Nanyang u Singapuru, rekao je za Al Jazeeru da se uloga Kine u odnosu na Iran "razvila u ulogu zaštitnika, ubrzavajući njene posredničke napore kako bi spriječila regionalni kolaps koji bi ugrozio njene ekonomske i sigurnosne interese u regiji".
"Mislim da će se procijeniti kako smanjiti političke rizike i koje su opcije dostupne. Iskreno, ova revizija je već započela nakon [američkog napada na] Venecuelu", rekao je.
