Iza Bosne i Hercegovine je 2025. godina koja će ostati upamćena kao jedna od politički najintenzivnijih u postdejtonskoj historiji. Presuda Miloradu Dodiku, višemjesečna institucionalna kriza, zastoj na evropskom putu, velike ekonomske odluke i niz afera obilježili su godinu u kojoj je država više puta bila na ivici ozbiljnog sukoba između entitetske sile i državnog poretka.
Godina je započela snažnom ekonomskom odlukom – Vlada Federacije BiH od 1. januara postavila je minimalnu platu na 1.000 KM. Bio je to historijski iskorak u odnosu na dotadašnjih 619 KM, ali i odluka koja je otvorila front sa dijelom poslodavaca. Vlada je odgovorila smanjenjem ukupnih doprinosa s 41,5 na 36 posto te uvela mehanizme refundacije dijela nameta, čime je pokušala ublažiti pritisak na privredu.
Međutim, ključna politička tema godine bio je – Milorad Dodik.
Presuda Suda Bosne i Hercegovine od 26. februara, kojom je Dodik prvostepeno osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, izazvala je najdublju institucionalnu krizu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Godina zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a nisu bile samo sudska odluka, već detonator političkog sukoba.
Narodna skupština RS-a reagovala je usvajanjem zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji entiteta. Tužilaštvo BiH otvorilo je istragu zbog napada na ustavni poredak, a odbijanje Dodika, Viškovića i Stevandića da se odazovu pozivima na saslušanje dovelo je do naloga za privođenje i određivanja pritvora.
Kriza je kulminirala 23. aprila u Istočnom Sarajevu, kada su pripadnici SIPA-e pokušali Dodiku uručiti nalog, ali ih je u tome spriječio MUP RS-a. Fotografije specijalaca s otkočenim dugim cijevima obišle su region i poslužile kao ozbiljno upozorenje koliko je sistem bio blizu otvorenog sukoba.
Ipak, državne institucije su opstale. Uposlenici iz RS-a nisu napustili državne organe, a Dodik se 4. jula pojavio u Tužilaštvu BiH. Drugostepenom presudom od 1. augusta kazna je potvrđena. Dodik je platio otkup zatvorske kazne, napustio funkciju predsjednika RS-a, a zauzvrat su, u okviru šireg političkog dogovora, ukinute američke sankcije njemu i njegovim saradnicima, uz povlačenje neustavnih zakona.
Druga velika kriza bila je afera „Viaduct“. Dug od 110 miliona eura, nastao po arbitražnoj presudi protiv Vlade RS-a, zaprijetio je funkcionisanju državnih institucija nakon što je zbog međunarodnih garancija blokiran dio sredstava BHANSA-e. Spor je riješen intervencijom visokog predstavnika, koji je odredio da se dug isplati iz dobiti Centralne banke BiH namijenjene RS-u, ostavljajući gorak okus političkog poraza svih strana.
Godinu je obilježilo i 30 godina od genocida u Srebrenici. Komemoracije u Potočarima i širom svijeta, te prvi put zvanično obilježavanje godišnjice u Ujedinjenim nacijama, dodatno su učvrstile međunarodno priznanje istine o genocidu. Prisustvo svjetskih lidera poslalo je jasnu poruku da Srebrenica ostaje trajna moralna obaveza međunarodne zajednice.
Na evropskom planu, BiH je još jednom pokazala hroničnu nesposobnost brzog djelovanja. Reformska agenda, ključna za korištenje gotovo milijardu eura iz evropskih fondova, usvojena je tek krajem septembra, nakon višemjesečnih blokada. Zemlja je prethodno izgubila 108 miliona eura zbog probijenih rokova, ali je decembarsko odobrenje Evropske komisije ipak spasilo dio kredibiliteta.
Značajan institucionalni iskorak bio je početak rada POSKOK-a u Federaciji BiH. Prve istrage pokazale su da se neće raditi o mrtvom slovu na papiru, jer su već suspendovani visoki policijski i politički zvaničnici, uključujući i ljude bliske vrhu federalne vlasti.
Na stranačkoj sceni, 2025. godina donijela je ozbiljna preslagivanja. SDP je promijenio pravila igre kako bi Nermin Nikšić ostao predsjednik, Naša stranka dobila je novu lidericu Sabinu Ćudić, SDS je nakon ostavke Milana Miličevića izabrao Branka Blanušu, koji se nametnuo kao ozbiljan politički faktor u RS-u. Opozicioni blok dodatno je uzdrman osnivanjem Pokreta Sigurna Srpska, čime je Draško Stanivuković otvorio novo poglavlje političkih neizvjesnosti.
Godina 2025. pokazala je da Bosna i Hercegovina i dalje opstaje između kriza i improvizovanih kompromisa. Država je preživjela ozbiljan udar, ali bez suštinskih reformi ostaje otvoreno pitanje – da li je 2026. godina prilika za stabilizaciju ili nova runda političkih lomova.
