U noći s 3. na 4. oktobar prošle godine Donja Jablanica, Fojnica, Konjic, Kiseljak i Kreševo doživjeli su jednu od najtežih prirodnih katastrofa u posljednjim decenijama. Bujične poplave i odroni zemlje odnijeli su 27 života – 19 u Jablanici, pet u Konjicu i tri u Fojnici. Stotine porodica ostale su bez domova, a cijeli kraj je pretrpio milionske štete.
Iako je Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona ubrzo nakon tragedije formiralo predmet, godinu dana kasnije i dalje nema odgovora na ključno pitanje: da li je ljudski faktor doprinio katastrofi.
Nevidljiva upozorenja i nijema država
Agencija za vodno područje Jadranskog mora svega nekoliko sati prije tragedije objavila je upozorenje na moguće poplave i odrone. Uprkos tome, nikakve konkretne mjere zaštite nisu poduzete, niti je stanovništvo obaviješteno o prijetnji. Ljudi su ušli u noć bez ikakvog upozorenja – i mnogi se iz nje nisu probudili.
Posljedice su bile razorene kuće, srušena infrastruktura i, najgore od svega, izgubljeni ljudski životi. Tragedija koja se, barem djelimično, mogla spriječiti, ostala je obilježena tišinom institucija.
Istrage koje stoje u mjestu
Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona brzo je zatvorilo predmete vezane za tri poginule osobe u Fojnici, navodeći da je riječ o utapanju bez elemenata krivičnog djela. S druge strane, Tužilaštvo HNK još uvijek vodi istragu, ali bez ikakvih javnih rezultata.
U javnosti je poznato samo da je dostavljen nalaz vještaka geološke struke, ali nije objavljeno šta je pokazao niti da li će on dovesti do eventualnih optužnica. Nepoznato je i ko je sve saslušan, kao i da li će istraga ikada utvrditi odgovornost ljudskog faktora.
Podsjećanja radi, u neposrednoj blizini Donje Jablanice nalazi se kamenolom u vlasništvu firme Sani d.o.o. Jablanica. Iako je Vlada HNK ranije navela da ovaj kamenolom nikada nije imao dozvolu za eksploataciju, stanovništvo godinama upozorava na opasnost od njegovog rada. Pitanje da li je nelegalna eksploatacija doprinijela nesreći ostaje otvoreno.
Milioni donacija, malo pravde
Obnova kuća i infrastrukture traje zahvaljujući domaćim i međunarodnim donacijama, ali stanovnici pogođenih mjesta tvrde da je taj proces praćen brojnim malverzacijama. Procijenjena šteta broji se u milionima, a osim privatnih domova uništena je i željeznička pruga kod Komadinovog vrela.
Uprkos ogromnim gubicima, jasno je da država i dalje nema mehanizme da brzo reaguje, niti da pruži efikasnu pomoć porodicama koje su ostale bez najmilijih.
Poređenje koje boli
Dok u BiH istraga tapka u mjestu, samo mjesec dana nakon poplava u Srbiji se desila tragedija na Željezničkoj stanici u Novom Sadu kada je poginulo 16 osoba. Tamo su građani izašli na ulice, izvršen je pritisak na institucije i već je podignuta optužnica protiv 13 osoba.
U BiH je, nasuprot tome, nakon nekoliko manjih protesta glas aktivizma ubrzo utihnuo. Godinu dana kasnije, porodice žrtava i dalje nemaju odgovore, a pitanje odgovornosti za tragediju visi u zraku.
Godina tišine
Činjenica da nakon 12 mjeseci ne znamo da li je neko propustio spriječiti nesreću, da li je nelegalni rad kamenoloma utjecao na katastrofu i da li će iko odgovarati, pokazuje svu nemoć sistema u kojem se tragedije pretvaraju u zaborav, a pravda u čekanje bez kraja.
