Gordan Grlić Radman rekao je da podržava lidera Hrvata u BiH Dragana Čovića nakon što su ga SAD optužile da ometa gasnu vezu između Hrvatske i BiH.
Ranije u januaru američki šef diplomatije Antony Blinen pozvao je ministre vanjskih poslova Hrvatske i BiH Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da izvrše pritisak na Čovića da prestane da opstruira izgradnju gasne interkonekcije između dvije zemlje.
Čović odbacuje ove optužbe i insistira na tome da gasovod gradi i njime upravlja javno preduzeće koje bi bilo osnovano u Mostaru, a ne u Bosni i Hercegovini. Plin sa sjedištem u Sarajevu, na čemu insistira američka administracija, tvrdeći da u toj kompaniji ne radi nijedan Hrvat.
Grlić Radman je ocijenio da se u realizaciji projekta pored SAD, Hrvatske i BiH mora zajamčiti i uloga Hrvata u toj zemlji.
"Nastavit ćemo intenzivne razgovore sa našim američkim prijateljima i u BiH. Svakako da moramo voditi računa o interesu hrvatskog naroda u BiH", rekao je ministar.
"Čović je legitimni politički predstavnik hrvatskog naroda u BiH kao predsjednik HNS-a BiH i lider Hrvata u BiH...podržavamo sve legitimne predstavnike bosanskih Hrvata", dodao je hrvatski šef diplomatije.
Istakao je da zvanični Zagreb i Hrvati u BiH žele da se realizuje gasna interkonekcija kako bi Bosna i Hercegovina prestala da zavisi od ruskog gasa. "Naravno da postoji drugačiji pristup i mi uopšte ne želimo da zavisimo od ruskog gasa i bilo kakvog gasa koji dolazi iz trećih zemalja", rekao je Grlić Radman.
Bosna i Hercegovina bi bila povezana na hrvatski gasni sistem i LNG terminal na Krku
Interkonekcija bi povezala Bosnu i Hercegovinu sa hrvatskim gasnim sistemom i LNG terminalom na Krku. Gasovod u Bosni i Hercegovini trebao bi imati dva kraka, jedan prema centralnom dijelu zemlje, a drugi prema Mostaru. Centralni dio BiH trenutno se napaja gasovodom Turski tok, zajedničkim projektom ruskog gasnog giganta Gazproma i Turske.
Kompanija Bh. Gas je prije tri godine jednostrano raskinuo ugovor sa mađarskim gasnim operaterom FGSZ. U prvom kvartalu očekuje se odluka Arbitražnog suda u Cirihu po tužbi FGSZ-a sa odštetnim zahtjevom od 21 milion dolara, što bi moglo ozbiljno uzdrmati njegovo poslovanje.
