Grad Bihać 2014. nije tražio vodnu saglasnost od Agencije za vodno područje sliv rijeke Save prilikom izdavanja građevinske dozvole investitoru iz Mostara, devet godina kasnije pokušava ispraviti tu nezakonitost u gradnji.
U popisu administrativnih radnji koje je Grad Bihać proizvodio pokušavajući pravdati nelegalni status poslovnog objekta „Argaminvest“ koji posluje bez upotrebne dozvole, ako ne računamo privremeno rješenje za kafić u suterenu ove ogromne zgrade gabarita 55 x 35 m kome Grad Bihać već tri godine daje privremena rješenja za rad, ističe se inicijativa Službe za urbanističko planiranje, građenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove.
Zašto se svi formalno-pravno osjećaju nenadležnim čim se spomene „Agram“?
Ova je gradska služba zatražila od Agencije za vodno područje sliv rijeke Save da se zbog „Agraminvesta“ smanji širina vodnog dobra uz rijeku Unu. Naravno, nije u inicijativi imenovan ovaj poslovni objekat, ali jasno je da se aludiralo na njega, jer nije izgrađen po projektu (nema jedne podzemne etaže, a objekat je unutar vodnog pojasa od 15 metara.
Magični „hrvatski dvorac“ uz „Otok sv. Ladislava“, „kršteno“ ime Grada Bihaća
Služba koju vodi pomoćnik
gradonačelnika Damir Smajić ovu je inicijativu obrazložila mudro i „politički“ , kako u užem gradskom području koje gravitira „ dijelu užeg gradskog centra sa dijelomTrga Maršala Tita“ postoji veliki broj izgrađenih objekata koji se nalaze unutar zakonski određenih 15 metara priobalnog pojasa.
Služba se ovdje ne bavi činjenicom da od svih tih objekata samo „Agraminvest“ nema upotrebnu dozvolu a radi, nego inicijativom federalnoj Agenciji za vodno područje sliva rijeke Save traži smanjenje priobalnog pojasa na pet metara uz tehničko rješenje u vidu izgradnje obaloutvrde kako bi se taj prostor zaštitio od poplava. Ali i legalizirao objekat „Agraminvesta“ koji je jednim dijelom zahvata zakonski određen vodni pojas od 15 metara.
Nisu krivi, nisu znali
Agencija za vodno područje sliv rijeke Save prihvatila je ovu inicijativu i obrazloženja te je prijedlog dostavila Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na dalje postupanje prema Vladi FBiH.
Vlada FBiH je, očekivano, na 358.sjednici 13.aprila prošle godine jednoglasno donijela odluku o sužavanju vodnog dobra sa 15 na pet metara i time sa federalnog nivoa legalizirala nelegalnost gradnje objekta „Agraminvest“ u Bihaću. Jasno je da ministri u Vladi i premijer nisu ni znali „o čemu je riječ „ kao što ni Agencija za vodno područje sliv rijeke Save nije znala za izgradnju objekta „Agraminvest“ u vodnom pojasu, jer je niko nije ni pitao za mišljenje ili saglasnost.
To je u svom aktu od 23.oktobra 2023. godine potvrdio i direktor ove Agencije Sejad Delić u odgovoru Advokatskom društvu „Vac Legal“ iz Sarajeva a u vezi „sužavanja“ vodnog pojasa u kome kaže da „nismo niti upoznati niti smo za iste izdali bilo kakvu saglasnost ili vodni akt“.
Na taj način direktor Delić posredno potvrđuje da od „njegove“ Agencije Grad Bihać nije tražio nikakav „vodni akt“ kada je izdavao građevinsku dozvolu za objekat „Agraminvesta“ u priobalnom pojasu od 15 metara.
Uvidom u građevinsku dozvolu koju je Grad Bihać izdao „Agraminvestu“ d.o.o. Mostar broj 03/1-23-2-4498/14 od 18.11. 2014. godine pored velikog broja ishodovanih dokumenata nema nitijednog koji je izdala Agencija za vodno područje sliva rijeke Save koja bi tretirala eventualnu saglanost za „upad“ u priobalni pojas od 15 metara. Dakle, još tada je krenulo kako „ ne valja“.
