Više od 150 stanovnika raspolaže milionskom imovinom, u gradu posluje više od stotinu kompanija s milionskim prometima, budžet je veći od 60 miliona KM, ali brojna naselja i dalje nemaju osnovnu komunalnu infrastrukturu.
Živinice se već godinama u javnosti nazivaju "gradom milionera". Razlog za takvu percepciju nije samo snažan razvoj privatnog poduzetništva, već i činjenica da u ovom gradu posluje veliki broj uspješnih kompanija čiji vlasnici raspolažu milionskom imovinom. Procjene govore da u Živinicama živi više od 150 osoba čija ukupna imovina vrijedi najmanje milion konvertibilnih maraka.
Međutim, iza impresivnih ekonomskih pokazatelja krije se paradoks koji najbolje oslikava razvojne izazove ovog grada. Dok privreda kontinuirano raste, brojni građani još uvijek nemaju pristup vodovodnoj i kanalizacionoj mreži, a postojeći sistem suočava se s ogromnim gubicima vode zbog zastarjele infrastrukture.
Milionski kapital ne znači milion na računu
Podatak o više od 150 milionera često se pogrešno tumači kao broj osoba koje raspolažu milionima u gotovini. U stvarnosti, riječ je o procjeni ukupne vrijednosti njihove imovine, koja uključuje vlasništvo nad kompanijama, poslovnim objektima, nekretninama, zemljištem, proizvodnim pogonima, opremom, investicijama i drugom kapitalnom imovinom.
Takve procjene zasnivaju se prije svega na razvijenoj privredi. U Živinicama posluje oko 110 kompanija koje ostvaruju godišnje prihode od najmanje milion konvertibilnih maraka, dok veliki broj preduzeća raspolaže imovinom čija tržišna vrijednost višestruko premašuje taj iznos.
Iako godišnji prihod kompanije nije isto što i njena tržišna vrijednost, ovakvi podaci pokazuju da se u Živinicama nalazi značajan broj uspješnih poduzetnika koji predstavljaju okosnicu privrednog razvoja sjeveroistočne Bosne i Hercegovine.
Privreda koja godinama raste
Živinice danas predstavljaju jedan od najvažnijih industrijskih i poslovnih centara Tuzlanskog kantona.
Grad raspolaže sa četiri poslovne zone u kojima posluje više od 1.000 privatnih preduzeća različitih djelatnosti – od proizvodnje i građevinarstva do transporta, trgovine, metalne industrije i uslužnog sektora.
Dodatnu razvojnu prednost predstavlja neposredna blizina Međunarodnog aerodroma Tuzla, što grad čini privlačnim za domaće i strane investitore.
Rast privrede odražava se i na javne finansije. Budžet Živinica za 2026. godinu iznosi oko 61 milion konvertibilnih maraka, što ovaj grad svrstava među finansijski najstabilnije lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Najveći problem – voda koja nestaje u zemlji
Uprkos snažnoj ekonomiji, komunalna infrastruktura nije pratila tempo privrednog razvoja.
Najveći izazov predstavlja sistem vodosnabdijevanja u kojem se procjenjuje da se izgubi oko 70 posto zahvaćene vode prije nego što stigne do krajnjih korisnika. Glavni razlog su dotrajale vodovodne cijevi, višedecenijska mreža i složena konfiguracija terena koja otežava pronalaženje kvarova.
Posljedica su česte redukcije vode, posebno tokom ljetnih mjeseci, kada povećana potrošnja dodatno opterećuje ionako zastarjeli sistem.
Istovremeno, brojna prigradska i ruralna naselja još uvijek nisu priključena na gradski vodovod, dok kanalizaciona mreža u mnogim dijelovima grada uopće ne postoji.
Kanalizacija ostaje jedan od najvećih infrastrukturnih izazova
Dok se posljednjih godina ulaže u proširenje vodovodne mreže, kanalizaciona infrastruktura zaostaje.
Veliki broj domaćinstava i dalje koristi septičke jame, što predstavlja ozbiljan ekološki i zdravstveni problem, posebno u gusto naseljenim područjima.
Pored toga, postojeći kanalizacioni sistemi nemaju dovoljan kapacitet da prime velike količine oborinskih voda, pa tokom obilnih padavina dolazi do preopterećenja mreže i izlivanja otpadnih voda.
Takvo stanje predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih izazova za grad koji se istovremeno razvija kao snažan privredni centar.
Projekat vrijedan oko 70 miliona KM
Kako bi se dugoročno riješio problem, pripremljen je projekat izgradnje nove vodovodne i kanalizacione mreže čija je vrijednost procijenjena na oko 70 miliona konvertibilnih maraka.
Planirano je da najveći dio sredstava bude osiguran kroz fondove Evropske unije, dok bi ostatak finansirali domaći nivoi vlasti.
Paralelno s tim nastavljaju se ulaganja u lokalne vodovodne sisteme, nove bunare, rezervoare, pumpne stanice i proširenje postojeće mreže.
Za projekte vodosnabdijevanja u budžetu za 2026. godinu planirano je oko 4,5 miliona konvertibilnih maraka, ali kanalizaciona mreža još uvijek nije obuhvaćena tim investicijama u obimu koji bi omogućio potpuno rješavanje problema.
Privredna snaga Živinica i poređenje s Tešnjem
Živinice spadaju među najrazvijenije poduzetničke sredine u Bosni i Hercegovini, ali po veličini vodećih kompanija ipak zaostaju za Tešnjom, koji se smatra najjačim privatnim poslovnim centrom u zemlji.
Najveća kompanija u Živinicama, Alfe-Mi, ostvarila je godišnje prihode od približno 86 miliona konvertibilnih maraka.
S druge strane, tešanjske kompanije posluju u znatno većim finansijskim okvirima. Hifa Oil ostvaruje prihode od oko 820 miliona KM godišnje, dok Madi, AS Grup, Mann+Hummel i Hifa d.o.o. također bilježe stotine miliona konvertibilnih maraka godišnjeg prometa.
Tešanj tako ima nekoliko kompanija koje pojedinačno ostvaruju veće prihode od svih najvećih živiničkih preduzeća zajedno, što potvrđuje da raspolaže snažnijom i razvijenijom industrijskom bazom.
Procjene govore da upravo zbog takve koncentracije kapitala u Tešnju živi više od 200 osoba čija imovina prelazi milion konvertibilnih maraka.
Paradoks razvoja
Primjer Živinica pokazuje da privredni uspjeh ne mora automatski značiti i kvalitetniji život građana.
S jedne strane nalaze se razvijene poslovne zone, rast budžeta, veliki broj uspješnih kompanija i stotine miliona maraka koje godišnje prolaze kroz lokalnu privredu.
S druge strane ostaju višedecenijski problemi s vodom, zastarjelom infrastrukturom i nedovoljno razvijenom kanalizacionom mrežom.
Upravo taj kontrast čini Živinice jednim od najupečatljivijih primjera u Bosni i Hercegovini – gradu u kojem se stvara značajno privatno bogatstvo, ali gdje osnovna komunalna infrastruktura još uvijek nije dostigla nivo koji takva privredna snaga podrazumijeva. Pred lokalnim vlastima i višim nivoima vlasti ostaje izazov da ekonomski razvoj prati i ulaganje u infrastrukturu, kako bi koristi snažne privrede osjetili svi građani, a ne samo poslovni sektor.
