Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim ekonomskim i finansijskim posljedicama zbog mogućnosti da bude stavljena na sivu listu Moneyvala, tijela Vijeća Evrope zaduženog za praćenje mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Takva odluka značila bi pojačan nadzor nad finansijskim transakcijama iz Bosne i Hercegovine, što bi se direktno odrazilo na građane, privredu i ukupni poslovni ambijent u zemlji. Među najizglednijim posljedicama su sporiji međunarodni transferi novca, veći troškovi bankarskih usluga, dodatne administrativne procedure i otežano poslovanje kompanija koje posluju sa inostranstvom.
Posebno bi na udaru mogle biti doznake iz dijaspore, koje predstavljaju jedan od najvažnijih izvora prihoda za hiljade porodica u Bosni i Hercegovini. Pojačane kontrole i dodatne provjere mogle bi usporiti priliv novca iz inostranstva te povećati troškove transfera.
Šta je Registar stvarnih vlasnika? BiH pred sivom listom Moneyvala zbog neispunjenog registra stvarnih vlasnika u FBiH
Negativne posljedice osjetila bi i domaća privreda. Kompanije koje izvoze ili uvoze robu suočile bi se s dužim rokovima za realizaciju međunarodnih plaćanja, što bi moglo otežati redovno poslovanje, povećati troškove i smanjiti konkurentnost na stranim tržištima.
Moguće svrstavanje Bosne i Hercegovine na sivu listu rezultat je neusvajanja ključnih zakonskih rješenja iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Iako su međunarodne institucije još od 2024. godine upozoravale na potrebu provođenja reformi, dio potrebnih zakona nije dobio potrebnu podršku u domaćim institucijama.
Dodatni problem predstavlja činjenica da bi status zemlje na sivoj listi mogao negativno utjecati na percepciju međunarodnih investitora i finansijskih institucija. To bi moglo dovesti do smanjenja investicija, skupljeg zaduživanja i strožijih uslova kreditiranja, što bi se na kraju moglo odraziti i na građane kroz više kamatne stope i sporiji ekonomski rast.
Bosna i Hercegovina se već jednom našla na sivoj listi Moneyvala, a proces uklanjanja tada je trajao gotovo tri godine. Ovoga puta, upozoravaju stručnjaci, povratak u puni međunarodni finansijski kredibilitet mogao bi biti još složeniji jer se, osim donošenja zakona, očekuje i njihova dosljedna primjena u praksi.
Ukoliko nadležne institucije hitno ne ispune preostale međunarodne obaveze, posljedice političkih zastoja mogle bi najviše osjetiti upravo građani i privreda Bosne i Hercegovine.
