Prošlo je više od 30 godina od raspada Jugoslavile, ali još uvijek postoje problemi granica između država koje su se osamostalile nakon njenog raspada.
Kako je objavio Ankara Center for Crisis and Policy Studies (ANKASAM), među graničnim sporovima u regiji u prvi plan izbijaju problemi između Srbije i Kosova, koje je 2008. proglasilo nezavisnost. Osim toga, postoje i mnogi drugi granični sporovi među državama na Balkanu, kao što su oni između Hrvatske i Crne Gore na poluotoku Prevlaka, ali i granična pitanja između Hrvatske i Srbije koja čekaju na rješenje.
Energetske potrebe
Bosna i Hercegovina također ima granične sporove u svojim odnosima sa susjedima. Granična pitanja izbila su u prvi plan kada je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao jedan od sporova sa kojima se zemlja susreće.
Sporovi između BiH i Srbije koji nisu riješeni posebno su značajni na rijeci Drini. Sporna su područja oko hidroelektrana "Zvornik" i "Bajina Bašta" u donjem toku Drine, te područje na pruzi Beograd - Bar oko Priboja. Kada se uzmu u obzir te površine, može se reći da se sporne lokacije između država prostiru na oko 40 kilometara.
"Ove lokacije imaju značajne pogodnosti u regiji kako u smislu energetskih potreba, odnosno hidroelektrana, tako i zbog povezivanja Beograda sa Barom, važnom lukom Crne Gore, u pogledu željeznice. U tom kontekstu, Srbija je ranije zatražila okončanje graničnih sporova", navodi ANAKSAM.
Prioritetno pitanje
Međutim, kada govorimo o 2023. godini, vidi se da navedeni sporovi nisu riješeni. Bećirović je u februaru ove godine to pitanje ponovo stavio na dnevni red. Navedeno je da je potpisivanje sporazuma o granici između BiH i Srbije prioritetno pitanje, jer je ono u interesu obje zemlje.
Osim toga, BiH također ima spor sa Hrvatskom, svojim drugim graničnim susjedom. Problem je morska granica koja je privremeno određena 1999. godine, što je vezano uz Neumski sporazum koji nije ratificiran zbog rasprava oko vlasništva.
Svaka od balkanskih zemalja treba riješiti svoje granične sporove kako bi postigla vlastite vanjskopolitičke ciljeve i osigurala stabilnost u odnosima s državama regije.
Osim toga, vidljivo je da međusobni granični problemi balkanskih država, koje su se osamostalile raspadom Jugoslavije, a posebno BiH, datiraju još iz '90-ih godina prošlog vijeka. U tom smislu, dugo razdoblje koje je proteklo stvara poteškoće u konačnom rješenju ovih pitanja.
Jedinstvo Bošnjaka je ključ stabilnosti!
Evropska unija u prošlosti je pozivala vlasti da riješe granične probleme. U tom kontekstu može se reći da ostaje na snazi izjava ranijeg predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera da zemlje Zapadnog Balkana trebaju riješiti granične sporove prije ulaska u EU, pozivajući se na granični spor između Hrvatske i Slovenije. Neriješeni sporovi među državama nastavljaju mogućnost međusobnih tenzija u budućnosti.
"Kao rezultat toga, moguće je predvidjeti da se neki od graničnih problema na Balkanu, uključujući i BiH, u skoroj budućnosti neće riješiti", zaključuje se u izvještaju ANAKSAM-a.
