Ispred zgrade Kantonalnog suda u Sarajevu danas se okupila grupa građana kako bi izrazila podršku Amiru Pašiću Faći, poznatom sarajevskom influenseru i nekadašnjem osuđeniku, koji je uhapšen zbog, kako se navodi, „mrzilačkih i mizoginih poruka“ upućenih novinarki Rabiji Arifović.
Na licu mjesta okupilo se više desetina građana, među kojima su bili i sarajevski biznismen Sead Hamzić, poznatiji pod nadimkom Seyo Boy, te bivši komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine Amir Reko, koji su svojim prisustvom izrazili sumnju u motive hapšenja i ukazali na, kako tvrde, „selektivnu pravdu“ bh. institucija.
Amir Pašić Faćo je u prostorije Tužilaštva Kantona Sarajevo doveden pod policijskom pratnjom, nakon što je u MUP-u KS završena kriminalistička obrada. Njegovo hapšenje izazvalo je burne reakcije u javnosti, naročito na društvenim mrežama, gdje Faćo ima veliki broj pratilaca koji ga prate zbog njegovog sirovog, često vulgarnog, ali i direktnog komentarisanja političkih i društvenih prilika u zemlji.
Kroz svoje poznate „Pressice“ na TikToku, Faćo je postao neka vrsta neformalnog narodnog glasnogovornika — nekima simbol autentičnog bunta protiv korupcije i političkog kriminala, a drugima personifikacija neukusa i govora mržnje. Njegove izjave često izazivaju oštre reakcije javnosti, jer granicu između satire i uvrede prelazi bez zadrške.
Posebno su poznate njegove kritike na račun Rame Isaka, ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH, kojeg Faćo u više navrata brutalno proziva, optužujući ga za licemjerje i zloupotrebu funkcije. Međutim, Pašić u svojim objavama ne štedi ni druge političare, medijske ličnosti, pa čak ni kriminalne strukture, često koristeći vulgaran rječnik koji je postao njegov zaštitni znak.
Njegovi pristalice smatraju da je hapšenje politički motivisano i da predstavlja pokušaj gušenja slobode govora, dok njegovi kritičari tvrde da se sloboda izražavanja ne može poistovjećivati s vrijeđanjem, mizoginijom i javnim ponižavanjem žena.
Slučaj Amira Pašića Faće tako je otvorio novu javnu raspravu o granicama slobode govora u Bosni i Hercegovini — zemlji u kojoj, čini se, pravosudni sistem često reaguje selektivno, a društvo se još uvijek dijeli između onih koji podržavaju „grube istine“ i onih koji traže više poštovanja i odgovornosti u javnom prostoru.
