Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti s ozbiljnim problemima u funkcionisanju poreskog i carinskog sistema nakon što je potvrđeno da će Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH postupiti po rješenju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, kojim je zabranjena obrada ličnih podataka građana u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje.
Direktor UIO BiH, Zoran Tegeltija, izjavio je da će Uprava prije isteka roka koji je odredila Agencija, odnosno do 2. jula, javnosti predstaviti način na koji će sistem funkcionisati nakon ove odluke, kao i posljedice koje će ona proizvesti za poslovnu zajednicu i kompletan poreski i carinski sistem.
Međutim, jedna odluka je već donesena i izaziva ozbiljnu zabrinutost.
Kako je potvrdio Tegeltija, svih oko 15.000 do sada izdatih kvalifikovanih elektronskih potvrda koje su korištene za podnošenje PDV prijava, kao i oko 800 certifikata izdatih za potrebe novog carinskog tranzitnog sistema, bit će stavljeni van snage.
Takav potez praktično poništava godine digitalizacije i modernizacije rada UIO te otvara pitanje kako će uopće funkcionisati elektronska komunikacija između poreskih obveznika i Uprave.
Posebno zabrinjava činjenica da još nije ponuđeno jasno rješenje. Ukoliko se PDV prijave nastave dostavljati elektronskim putem, ali bez kvalifikovanog elektronskog potpisa, ostaje otvoreno pitanje njihove pravne valjanosti. Elektronski potpis upravo služi kao garancija identiteta podnosioca i autentičnosti dokumenta. Bez njega postoji ozbiljna pravna dilema o tome ko snosi odgovornost za dostavljene podatke i da li se takve prijave uopće mogu smatrati važećim.
Druga mogućnost je još nepovoljnija – povratak na papirnu administraciju, što bi predstavljalo korak unazad od više od decenije. To bi značilo znatno sporiju obradu prijava, veće administrativne troškove, dodatno opterećenje službenika UIO i privrednih subjekata, ali i povećan rizik od kašnjenja u izvršavanju zakonskih obaveza.
Najveći teret ovakvog razvoja događaja mogla bi ponijeti upravo poslovna zajednica. Hiljade kompanija koje su godinama ulagale u digitalizaciju poslovanja sada bi se mogle suočiti s neizvjesnošću, dodatnim troškovima i mogućim zastojima u svakodnevnom radu. Posebno su ugroženi izvoznici i uvoznici, kojima efikasan carinski sistem predstavlja jedan od ključnih uslova za nesmetano poslovanje.
U javnosti su se, u međuvremenu, pojavile i tvrdnje da je na Tegeltiju posljednjih dana vršen snažan politički pritisak iz Republike Srpske te da mu je, navodno, čak zaprijećeno smjenom ukoliko ne postupi u skladu sa zahtjevima političkog vrha predvođenog Milorad Dodik. Ove tvrdnje za sada nisu zvanično potvrđene, niti su potkrijepljene dokazima, ali dodatno pojačavaju zabrinutost zbog mogućeg političkog utjecaja na rad institucija.
Sve to stvara atmosferu pravne i administrativne nesigurnosti u trenutku kada je Bosni i Hercegovini potrebna veća efikasnost institucija i nastavak digitalizacije javne uprave. Umjesto unapređenja elektronskih usluga, zemlja bi se mogla suočiti s njihovim gašenjem, što bi predstavljalo ozbiljan udarac modernizaciji državne administracije i konkurentnosti domaće privrede.
Do isteka roka koji je odredila Agencija ostalo je još nekoliko dana, ali odgovori na ključna pitanja – kako će se podnositi PDV prijave, kako će funkcionisati carinski postupci i ko će garantovati pravnu valjanost elektronskih dokumenata – još nisu dati. Bez brzog i jasnog rješenja postoji realna mogućnost ozbiljnih poremećaja u radu jednog od najvažnijih državnih sistema.
