Krizu koja se prelijeva na globalno tržište ministar trgovine FBiH Amir Hasičević vidi kao ozbiljan izazov za ekonomiju, naglašavajući da različite strane imaju različite interpretacije, ali da je suština ista:
„Kriza je tu, na vratima i to je sigurno jedna od većih kriza. Mislim da trenutno ne vidim neki logičan, brzi rasplet svega ovoga.“
Ukazuje i na prve ekonomske posljedice, posebno kroz rast cijena energenata i širi ekonomski pritisak: „Vidimo potražnju nafte koja je prva na udaru i to se već prenosi. Recesija je na pragu, a možda ćemo govoriti i o stagflaciji i drugim posljedicama.“
Govoreći o konkretnim potezima, ističe da su određene mjere već uvedene kako bi se ublažio udar na građane i tržište: „Poduzimali smo određene mjere, neke su već bile na snazi. Tržište naftnih derivata imamo pod kontrolom, sa ograničenim maržama, i to je spriječilo veći rast cijena.“
Objašnjava i razlike u cijenama goriva na terenu, uprkos regulaciji: „Razlike postoje jer su nabavne cijene različite – neko je nabavio gorivo prije deset dana po nižoj cijeni. Manji distributeri imaju veće oscilacije jer nemaju velike zalihe.“
Naglašava da bi bez intervencija cijene bile znatno veće: „Da nema ovih mjera, mi bismo već odavno bili preko četiri marke po litru.“
Kada je riječ o daljim ekonomskim izgledima, ministar upozorava na neizvjesnost i kompleksnost situacije: „Ako inflacija traje uz pad BDP-a, ulazimo u stagflaciju. Čekamo podatke za prvi kvartal, ali pravi efekti će se tek vidjeti.“
Dodaje da vlada pokušava djelovati kroz subvencije i inicijative prema državnom nivou: „Dali smo 2,5 miliona litara dizela za poljoprivredu kao subvenciju. Pokrenuli smo inicijative za ukidanje akciza i carina na naftu iz trećih zemalja.“
Ipak, upozorava na ograničenja intervencija u tržištu: „Svako zadiranje u slobodno tržište na duži rok može donijeti više štete nego koristi, ali teret ove krize ćemo svi morati podnijeti.“
Govoreći o širem ekonomskom pristupu, ističe potrebu balansa između države i tržišta: „Pokušavamo naći rješenja zajedno sa poslodavcima, da država ne ugrozi slobodno tržište, ali da interveniše gdje je potrebno.“
Ukazuje i na problem podijeljenih nadležnosti: „Jedan dio mjera je u nadležnosti entiteta, a drugi na državnom nivou, i to često mnogo koči reakciju.“
Posebno naglašava potrebu da se dodatni prihodi vrate najugroženijima: „Postoji ekonomsko pravilo da se novac treba vratiti tamo gdje je nastao – socijalno ugroženima i ključnim sektorima.“
Najavljuje i moguće nove mjere za osnovne životne namirnice: „Razmatramo fiksne marže za određene proizvode poput ulja, šećera i možda pšenice, kako bismo ublažili inflatorni pritisak.“
Govoreći o uzrocima dugoročnih problema, ministar jasno locira odgovornost u političkom sistemu: „Čini mi se da je politika pogrešno fokusirana.“
Ističe i da je ključni problem izostanak strateškog pristupa: „Mi prvi put radimo strategiju razvoja trgovine, ranije nije ni postojala.“
Kao rješenje vidi promjenu pristupa i fokus na domaću proizvodnju: „Nama treba model kako nešto može, a ne stalno šta ne može. Moramo razviti ekonomski patriotizam.“
Upozorava i na ranjivost zemlje u ključnim sektorima: „Energiju gotovo potpuno uvozimo, hranu oko 80 posto. To su ključne slabosti.“
Govoreći o robnim rezervama, priznaje da sistem nije adekvatan: „Taj sistem je trom i zastario, mora se reorganizovati i ozbiljnije postaviti.“
