Po završetku današnje hitne sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, predsjedavajući Tomislav Martinović (HDZ) pozvao je šefove klubova na konsultacije, čime je otvoren put za nastavak ranije prekinute sjednice. Naime, tokom te prethodne sjednice, usvojen je Zakon o Južnoj interkonekciji, ali je ista prekinuta zbog drugih, važnijih tema koje su trebale biti razmatrane. Iako je riječ o nastavku iste sjednice, iznenađujuće je da na ranijem kolegiju, prije same hitne sjednice, nije bilo nikakvih naznaka da će se ova sjednica nastaviti. To je izazvalo iznenađenje među delegatima, jer su mnogi očekivali da će sjednica biti završena bez daljnjih komplikacija.
Glavni razlog za ovu situaciju je, prema informacijama koje su dospjele u javnost, kontroverzno imenovanje novih sudija u Ustavni sud Federacije BiH. Prema tvrdnjama upućenih izvora, HDZ insistira na imenovanju Monike Mijić, v.d. agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, što je izazvalo brojne nesuglasice među političkim akterima. Naime, Monika Mijić se našla na listi kandidata prema konkursu iz 2022. godine, a iako je raniji stav članova Trojke bio da ona neće biti podržana, HDZ je odlučan u svom stavu da je treba imenovati. Ovaj postupak izazvao je brojne kontroverze, jer se mnogi protive njenom imenovanju zbog političkih razloga i zbog percepcije da bi imenovanje Mijić moglo dodatno politički kompromitirati već ionako pod velikim pritiskom neovisnost pravosudnog sistema.
U tom kontekstu, Klub Bošnjaka zatražio je pauzu kako bi se razjasnile okolnosti nastanka ovih promjena u parlamentarnoj proceduri. Iako je pauza zatražena zbog tehničkih nesuglasica, ističe se da su mnogi delegati bili potpuno nesvjesni da će sjednica biti nastavljena. To je dodatno izazvalo nezadovoljstvo među prisutnim parlamentaristima, jer je veliki broj njih napustio parlament, vjerujući da je sjednica završena. Nakon pauze, delegat iz Demokratske fronte, Albin Zuhrić, podijelio je svoja razmišljanja o ovom događaju putem društvenih mreža, ističući da je predsjedavajući Martinović nakon sjednice usmeno zakazao nastavak prekinute sjednice.
Prema tvrdnjama Zuhrića, ovo je, kako je naveo, bio isplaniran dogovor između HDZ-a i SDP-a, koji su navodno sačekali da većina delegata i novinari napuste zgradu Parlamenta, kako bi uz minimalnu podršku izabrali sudije prema vlastitim interesima. On je dodao da je ovom odlukom omogućeno da se putem "krnje" većine postigne politička kontrola nad Ustavnim sudom Federacije BiH, čime bi ovaj organ postao podložan stranačkim utjecajima i političkim manipulacijama. Prema njegovim riječima, cilj je stvoriti privid demokratskog procesa, dok se u stvarnosti radi o prevari koja može ugroziti samu suštinsku neovisnost pravosudnog sistema.
Kao dodatak ovoj kontroverzi, kako je izvještavano, došlo je do tehničkih problema koji su onemogućili videoprijenos sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Ovi tehnički problemi postavili su dodatni sloj pitanja u vezi s transparentnošću postupka, jer je onemogućeno javno praćenje sjednice u realnom vremenu. Ovaj faktor, zajedno s svim prethodnim okolnostima, stvorio je dojam da bi cijeli proces mogao biti vođen iza zatvorenih vrata, bez odgovarajuće javne kontrole i transparentnosti.
Ova situacija, koja uključuje potencijalnu stranačku kontrolu nad Ustavnim sudom, ponovo otvara pitanje političke odgovornosti i integriteta u BiH, gdje mnogi smatraju da pravosudni sistem treba biti potpuno neovisan od političkih stranačkih interesa. Politika imenovanja sudija, posebno u tako ključnim institucijama kao što je Ustavni sud, pokazuje kako se politička utakmica i borba za kontrolu nad državnim institucijama često vodi na račun interesa građana i vladavine prava.
