Iako je Hezbollah pretrpio značajne vojne gubitke, ova libanska grupa i dalje održava snažno prisustvo na političkoj sceni zahvaljujući ulaganju u pružanje javnih usluga.
Izbor Josepha Aouna za predsjednika Libana u januaru 2025. godine predstavljao je težak udarac za Hezbollah, ali njegova ključna baza podrške ostaje netaknuta jer se stranka i dalje oslanja na svoje socijalne službe kako bi zadržala povjerenje širokih slojeva stanovništva.
Više organizacija povezanih s Hezbollahom, poput Razvojne grupe Džihad al-Bina, Islamske zdravstvene organizacije i Izviđača Imama al-Mahdija, pružaju brojne javne usluge uključujući infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, ali i paravojnu obuku za mlade.
Prema izvještajima, Hezbollahova sposobnost da podrži siromašne i ruralne zajednice kroz ove usluge i dalje mu donosi političke poene. Na općinskim izborima održanim u maju 2025. godine, šiitski savez, kojeg čine Hezbollah i Amal pokret, osvojio je većinu tradicionalnih uporišta u Bejrutu i južnom Libanu, potvrđujući svoju dominaciju u 109 od 272 općine u regijama Nabatieh i Jug.
Predstojeći parlamentarni izbori zakazani za 2026. godine predstavljaju izazov za vladu predsjednika Aouna, koja mora vratiti kontrolu nad socijalnim službama kako bi uspjela smanjiti utjecaj Hezbollaha.
Međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Države i njihove regionalne saveznike, pozvana je da iskoristi trenutnu priliku i aktivno podrži napore Bejruta za ponovno uspostavljanje suvereniteta i jačanje državnih institucija.
Liban se i dalje suočava s dubokom ekonomskom krizom i velikom korupcijom u državnim strukturama. Primjer za to je optužba protiv bivšeg guvernera Centralne banke Rijada Salameha za pronevjeru miliona dolara državnih sredstava. Iako Salameh nije član Hezbollaha, njegovo djelovanje dodatno je ojačalo utjecaj stranke u institucijama i omogućilo im da djeluju kao "vlada u sjeni", favorizirajući svoje pristalice.
Zbog ovih problema, vlada nema dovoljno sredstava za ulaganje u zdravstvo i druge vitalne sektore, te se često oslanja na podršku saveznika kako bi isplatila plate zaposlenicima i vojnicima.
Ipak, vlada Aouna je napravila značajan napredak u reformama, usvajanjem važnog zakona o bankarskoj transparentnosti u aprilu 2025. godine, što je korak ka većoj odgovornosti i povjerenju međunarodnih finansijskih institucija.
Za ubrzanje reformi ključno je jače angažiranje regionalnih i međunarodnih partnera kroz tehničku i finansijsku podršku.
Bejrut se, u trenutku velike nestabilnosti, posebno bori sa održavanjem i obnovom vitalne infrastrukture, naročito elektroenergetskog sektora, gdje se još uvijek 90% energije proizvodi preko privatnih generatora. Česte nestašice goriva i nestanci struje daju Hezbollahu priliku da se prikaže kao efikasniji pružalac usluga, što je jasno vidljivo iz 2021. godine kada je Hassan Nasrallah uspio dovesti gorivo iz Irana, zaobilazeći sankcije.
Sada, nakon što je administracija Donalda Trumpa izuzela Siriju iz Cezarovog zakona, Bejrut ima priliku pristupiti Arapskom plinovodu i osigurati stabilnije snabdijevanje gorivom.
Predsjednik Aoun treba iskoristiti i novu pomoć Svjetske banke u iznosu od 250 miliona dolara, kao i katarske prijedloge za razvoj obnovljivih izvora energije, koji bi mogli povećati energetski kapacitet zemlje za 25%.
Kako se geopolitička situacija na Bliskom istoku mijenja, sa slabljenjem Irana i Asadovim režimom, Liban ima jedinstvenu priliku da usmjeri svoje snage na vraćanje kontrole nad socijalnim uslugama koje Hezbollah trenutno pruža, kako bi osigurao trajni mir i stabilnost u zemlji.
