Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila bolje rezultate u proizvodnji električne energije nego u istom periodu prošle godine, iako su termoelektrane radile sa smanjenim kapacitetom zbog nedostatka uglja i tehničkih problema na pojedinim blokovima.
To je za medije izjavio energetski stručnjak i počasni član Međunarodne CIGRE Edhem Bičakčić, ističući da su povoljne hidrološke prilike i rast proizvodnje iz obnovljivih izvora nadoknadili pad proizvodnje iz termoelektrana.
Prema njegovim riječima, upravo su hidroelektrane, zajedno s novim vjetroelektranama i solarnim elektranama priključenim na prenosnu mrežu, bile ključni razlog zbog kojeg je ukupna proizvodnja električne energije povećana uprkos izazovima u konvencionalnom energetskom sektoru.
U prvom polugodištu ukupna proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini dostigla je 7,44 teravatsata (TWh), što predstavlja rast od 3,5 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći rast zabilježile su hidroelektrane, koje su proizvele 3,13 TWh električne energije, odnosno čak 32,4 posto više nego godinu ranije. Takav rezultat posljedica je znatno povoljnijih hidroloških prilika u odnosu na prošlu godinu.
Istovremeno, proizvodnja iz vjetroelektrana i solarnih elektrana nastavila je uzlazni trend. Ovi objekti proizveli su ukupno 0,64 TWh električne energije, što je povećanje od 16,1 posto, prvenstveno zahvaljujući puštanju u rad novih postrojenja.
S druge strane, termoelektrane su zabilježile značajan pad proizvodnje. Tokom prvih šest mjeseci proizvele su 3,07 TWh električne energije, odnosno gotovo 17 posto manje nego prošle godine.
Bičakčić navodi da su glavni razlozi nedovoljne količine uglja, ali i slabija pogonska spremnost pojedinih termoenergetskih blokova.
Na vanjskotrgovinskom planu Bosna i Hercegovina ostala je neto izvoznik električne energije, ali je izvoz bio manji nego prethodne godine.
U fizičkom obimu izvezeno je 3,11 TWh električne energije, što predstavlja pad od 19 posto, dok je uvoz iznosio 1,67 TWh i smanjen je za gotovo 39 posto.
Vrijednost izvoza električne energije dostigla je 330 miliona konvertibilnih maraka, što je za 16,2 posto manje nego godinu ranije. Istovremeno je vrijednost uvoza pala na 286 miliona KM, odnosno čak 47,1 posto manje nego u istom periodu prošle godine.
Iako je Bosna i Hercegovina ostvarila neto izvoz od 1,44 TWh, finansijski efekat bio je znatno slabiji. Neto prihod od izvoza električne energije iznosio je oko 45 miliona KM, što predstavlja pad od više od 52 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Potrošnja električne energije u zemlji ostala je gotovo nepromijenjena i iznosila je 6,15 TWh.
Prema ocjeni Edhema Bičakčića, rezultati iz prvog dijela godine pokazuju da obnovljivi izvori energije postaju sve važniji faktor stabilnosti elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine, dok istovremeno problemi u proizvodnji uglja i radu termoelektrana potvrđuju potrebu za modernizacijom energetskog sektora i nastavkom ulaganja u nove proizvodne kapacitete.
