Cijene hrane u BiH nastavile su rast i u 2026. godini. Ono što je nekada bila svakodnevna kupovina, danas je ozbiljan udar na kućni budžet. Hljeb u mnogim gradovima košta 2,5 do 3 KM, litar mlijeka dostiže 3 KM, dok su meso, ulje i povrće za mnoge postali luksuz.
Građani priznaju da kupuju manje, biraju najjeftinije proizvode i sve češće čekaju akcije. Porodice s djecom posebno su pogođene, jer se troškovi hrane udvostručuju.
Dok se u svijetu cijene ponekad koriguju naniže, u BiH taj trend gotovo nikada ne stiže do trgovačkih polica. Istovremeno, najavljena poskupljenja struje, vode i drugih komunalnih usluga dodatno pritišću građane, naročito one s najnižim primanjima.
Opravdanja za nova povećanja cijena hrane nerijetko su upitna, a teret krize ponovo pada isključivo na građane.
Globalno tržište također bilježi rast cijena. Cijene hrane su trenutno visoke zbog klimatskih promjena, ratova i prekida u lancu snabdijevanja.
Čak se globalni šokovi često ne prenesu nizvodno na tržišta poput BiH gdje su cijene već visoke i stagniraju. Poskupljenje energije / komunalija dodatno će optereti domaću proizvodnu i potrošačku strukturu.
Ekonomisti ističu da problem nije samo u rastu cijena, već u tome što plate ne rastu istim tempom. Realna kupovna moć građana sve je manja, iako nominalne plate djeluju veće nego ranije.
Bez jače domaće proizvodnje i kontrole tržišta, upozoravaju stručnjaci, hrana će i dalje biti jedan od najvećih problema za građane.
